Inovatorski uspjeh: Šime Martinović uzgojio je divlju šparogu! Dao nam je sjajne savjete, sadi ih ispod voćki i maslina, znanje dijeli besplatno

Tko bi rekao da joj je takva moć. Mala, neugledna, jedva vidljiva, dobra susjeda zmija, a prava je vladarica proljeća. Kraljica – divlja šparoga! Nema omiljenije namirnice u ovo doba godine, tko god može i ne boji se zmija luta ovih dana po zaraslim gušticima u potrazi za njom. Na pazarima ćete stručak šparoga, dovoljan tek za gušt koji će obojiti i ovo proljeće, masno platiti, ovih dana i po 15 eura, i novine su svake godine pune naslova užasnutih cijenom ove delicije. One pitome, debele, što ih možete uvijek kupiti po butigama, niti se na našim stranama ne računaju u prave šparoge i malo koga zanimaju.

E da je više divljih šparoga i da je lakše doći do njih. To je mučilo i Šimu Martinovića iz Labina u Istri, tražio je svake godine šparoge u gustišu pod zaraslim maslinama, bojao se zmija i – na kraju riješio ono što je malo tko: uspio je uzgojiti divlju šparogu. Prije 20 godina. Prije dvije i pol godine krenula je proizvodnja. Pravi je pionir u tome, inovator, širok, svoje znanje širi gdje god može. Besplatno. Tako je stigao i do Konavala. Tamo smo ga sreli pa za čitatelje Masline pitali kako je otkrio da se može uzgojiti divlju šparogu i kako se to može, i tko bi mogao, i gdje… Danas brojni po cijeloj državi i šire znaju za Šimu Martinovića. Manje po imenu i prezimenu, a više kao Šjor Šimu Šparoga.

Sve je krenulo od masline

– Šparoge svi volimo, ja ih berem cijeli život, ali da bi nešto ubrao ideš po tuđim parcelama, ideš sve dalje i dalje. Ja bih otišao sam tražeći ih po 10 kilometara i kad imaš dva-tri puta bliski susret s poskokom, kad te poskok dok tražiš šparoge skoro poljubi, prođe te volja. Ja više nakon toga nisam brao šparoge jedno pet, šest godina. I jedan dan kažem sebi: Šime uzgoji ti te šparoge doma. Te godine sam išao u Dalmaciju, baš su tamo moji brali masline i prvi put u životu ja sam tamo kod mosta Ždrelac između Ugljana i Pašmana našao zelene bobice, sjeme šparoga. To je bilo u maslini koja je stara dvjesto, tristo godina. Ljudi su je ispilili i ona je bacila nove grane, a u njenom panju nikla je šparožina. I u toj šparožini ja sam zbrojio više od 700 sjemenki. Uzeo ih i od tih 700 sjemenki niklo je više od 650 šparoga – počeo nam je priču Šime.

Ali teško je ljude uvjeriti, posebno ako si u nečemu prvi. Veli, nitko nije prihvatio da se može divlja šparoga uzgojiti, govorili mu da je ovakav i onakav, da laže. Pa je ušutio i radio u tišini. Šime, danas penzioner, inače je po struci inženjer strojarstva, bavio se laserskom tehnologijom i vojnom industrijom u "Prvomajskoj" u Raši, ali je, napominje, 45 godina u poljoprivredi.

– Prije 19 godina. Ja sam 17 godina o tome šutio, a onda sam odlučio posaditi divlje šparoge na veliko. I posadio sam svoje šparoge na terenu moje žene. To je građevinska parcela, bio je sam kamen i ja sam na nju nasipavao karijole zemlje i gnojiva i posadio šparoge.

Šime, kažete da svatko u svom vrtu u nekom mirnom kutku može posaditi divlje šparoge. U svojim voćnjacima, maslinicima, naročito. Kako?

– Uz malo znanja i truda svatko može uzgajat deset šparoga u svom vrtu, to je trajnica. Vrlo je važno da šparožina ima hlad, kao što ima u prirodi. I da ima mir. Divlja šparoga niče samo gdje ona može mirovati. A u vrtu vam ona ne može niknuti jer njoj toga potrebnog mira nema, svi po vrtu pretresete puno puta godišnje. Znači, ako ima vlažne uvjete, hladovinu i mir više od godinu dana, ona će niknuti. Sjeme se bere negdje oko Nove godine, najprije je zrno zeleno, pa crno. Uberete ga, osušite, stavite u škrinju ili frižider dva, tri mjeseca. Sada u ovo vrijeme, u travnju ga vadite iz frižidera, sijete ga kao i rajčice na primjer, na dva centimetra dubine, proklijat će u običnoj posudi. I u roku od sedam mjeseci do godinu dana, obično oko Nove godine vam nikne i još četiri mjeseca da prođe i onda ga pikirate kao rajčice i nema problema – traje vam u vrtu 40 godina. Sadnica mora bit bar 10 centimetara ispod zemlje. Nakon presađivanja u zemlju, potrebno je uklanjati korov kako ne bi ugušio biljku. Pazite da vam sjeme ne pojedu ptice i ne odnese mraz. Divlje šparoge možete posaditi u bajame, u višnjiku, u masliniku, u vrtu, gdje god hoćete.

Čula sam da postoji muška i ženska divlja šparoga. Jesu li izboji jednospolni i je li moguće kasnije od svake šparoge dobit sjeme?

– Kad posijete sjeme ono će niknuti, ali kao kod kivija, sve dok ne rodi ne znate je li muška ili ženska. Imate muške i ženske cvjetove. Muški su vam ko i trutovi, oni samo opraše.

– Zato što joj odgovara sjena za nicanje, i zato što se ispod masline obično ne kopa i ne freza. Divljoj šparogi treba prirodni mir, nitko je tu ne dira. Maslina je prirodni zahod za ptice i one tu ostave sjemenke šparoge. Kao što su prvi zahodi za ptice bili suhozidi kad nije bilo stabala i onda je sjemenka upala u suhozid i nikla je šparoga ili neko stablo. I zato po svim gromačama rastu sve vrste stabala. I zbog sveg ovoga možemo saditi divlje šparoge u maslinicima.

Za pokrivanje sadnice može poslužit piljevina, slama, malč. Na Peljuzici sam lani upoznao prijatelja, uspješnog maslinara Denisa Plastića. I njega sam osposobio i oni kreću u sadnju divljih šparoga ispod maslina. Prijatelju Šimi Marceliću, doktoru od maslina, poklonio sam šparoge u kašeti i te šparoge su lani posađene u maslinik Osnovne škole "Vladimir Nazor" na Pašmanu. Maslinar i uljar Chiavallon je 500 komada mojih divljih šparoga posadio ispred svoje uljare.

Poznati medijski znalac Macan mi je rekao da je ovo svjetski projekt i usmjerio me prema Dubrovniku. On je za rođendan poklonio svom prijatelju Vidu Bogdanoviću u Dubrovniku paket od 30 sadnica mojih divljih šparoga. Vido ih je posadio kod sebe na otoku Lopudu. Sad će bit velika sadnja divljih šparoga u Vodnjanu. Turistička zajednice Kvarnera TZ Mošćenička Draga je organizirala predavanje, kao i u Čilipima Agroturizam Konavla, Županija primorsko-goranska ima projekt gdje smo već krenuli probno s uzgojem na otoku Cresu. Ima jedan veliki OPG na Krku KUŠ koji je isto posadio par stotina sadnica i sad ide na više.

Važna je sinergija

Napominje da je divlja šparoga i prava biljka novih vremena. Klimatske promjene su ubrzane, a divlja šparoga može izdržati do 45 stupnjeva, otporna je na sušu. Šime sanja i propovijeda sinergiju u prirodi. Kaže, moguće je i bilo bi idealno da na istom prostoru imate masline, bajame ili trešnje, pčele koje će voćke oprašivati, ovce koje će ispod brstiti travu i gnojiti, divlje šparoge ispod stabala. Imat ćete plodove voćki, i med, i divlje šparoge sve s istog terena.

– Pa ja sam posadio svoje divlje šparoge ispod kivija. I programirao sam da mladica bude usred ljeta. Ispod kivija sam ubrao tri kila šparoga, a gore na stablu brao kivi. Došli studenti i nisu mogli vjerovat. Ispod kivija divlja šparoga bez problema raste.

Šime kaže da njegovih sadnica divljih šparoga već ima u Mađarskoj, Francuskoj, Austriji, Italiji, Sloveniji, u Istri nema mjesta gdje ih nema, zatim na Krku, Cresu, Lošinju, Dugom otoku, Ugljanu, Pašmanu, Braču, Visu, Korčuli, u Sinju, Čilipima, Zadru, Šibeniku…

– Je, je, u Italiji, ali su odustali. Oni su bili tri godine iza mene. Na Siciliji su pokušali, nisu radili, nisu to znali i propalo je. Jedna gospođa iz Slovenije koja ima rasadnik me je pronašla, skupljala znanje, prokužila je kako doći do sadnice i prodavala je sadnice divlje šparoge ko cvijeće. Ona je prodala 300 hiljada sadnica po četiri eura!

– Ja sad imam malo, ali bit će najesen. I bit će u Dives rasadniku kod Labina, taj čovjek je vjerovao u mene, njega sam naučio i on će imati sadnice. Bit će ih i u rasadniku Čičindra kod Bibinja, ja sam mu dao tehnologiju i on kreće s proizvodnjom divljih šparoga, planira 100 hiljada sadnica. Sad treba brzo reagirati, jer na tržištu divljih šparoga nema, a to je top delikatesa, carsko jelo. Slovenci su već kod mene bili po znanje, oni dolaze u Istru kupovati sadnice. Sad je na poduzetnicima da reagiraju, netko može uzgajati samo sjeme, netko uzgajati šparoge za restorane, imate što hoćete i svima će se isplatiti. Tijekom svih ovih godina obraćao sam se službenim institucijama, ali one slabo reagiraju. Ja idem držati predavanja gdje god me zovu, ko sveti Šime. Ljudi za mene znaju preko Facebooka, preko televizije, bila je priča o meni i divljim šparogama na HTV-u, u "Vrtlarici" prije 15-ak dana. I onda mi se jave i traže predavanja. Internet mi je omogućio da se povežem s pametnim ljudima.

Mnogi će nakon ovog teksta željeti još informacija, a Šjor Šime Šparoga će rado odgovoriti. Mobitel mu je 091/75 25 711.

Kad i kako sijati i saditi

Kakvo tlo voli divlja šparoga? Pjeskovita, propusna, lagana blago kisela do neutralna tla. Možete dodati malo stajskoga gnoja, ali ne pretjerujte, divlja šparoga je navikla i voli siromašnije uvjete. Voli i sunčana ili polusjenovita mjesta.

Sjeme se sije u proljeće na oko 1 do 2 centimetra dubine. Klijanje traje i do 6 tjedana.

Sadi se u rano proljeće ili kasnu jesen na dubinu od 10 do 15 centimetara i razmak 30 do 50 centimetara.

Treba tlo održavati čistim od korova, zalijevati umjereno.

Prvi ozbiljan urod je nakon dvije, tri godine.

Mediteranka iz šikare

Raste samoniklo, cijenila se i u starom Rimu, a poznata je pod imenima divlja šparoga, oštrolisna šparoga, šparožina… Naziv njenog roda asparagus dolazi od riječi asparag što bi značilo izdanak ili mladica, i to je zapravo ono što mi jedemo. Stanište joj je na Mediteranu, uz obalu u šikari, makiji i šumama hrasta crnike, a dobro uspijeva u maslinicima. Rod obuhvaća više od 200 vrsta, divlja šparoga spada u podvrstu ljiljana, to je seljački ljiljan ili astromerija. Najpoznatija je pitoma šparoga. Pitoma šparoga je mesnatija, a njen plod, sjemenka je crvene boje, za razliku od divlje šparoge gdje zelena sjemenka finalno bude crna.

‘COOKe i šparoge‘ u Čilipima

Seoska kuća Novaković u Čilipima u Konavlima bila je početkom travnja domaćin neobičnoga gastronomskog okupljanja. A zvijezda je bila kraljica stolova u ovo doba godine – divlja šparoga. Manifestaciju nazvanu "COOKe i šparoge" osmislile su i organizirale članice dubrovačkog ogranka Hrvatske udruge poslovnih žena "Krug", a potporu im je pružila udruga "Agroturizam Konavle". Brojne okupljene Konavljane uvodno je u ime organizatora pozdravila predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena "Krug" Sanja Putica te Božo Lasić, načelnik općine Konavle, koja je dala potporu održavanju ove gastronomske edukacije. U ugodnoj atmosferi Konavljani su slušali dva izuzetna predavanja. O zdravstvenim učincima kuka i šparoga informirala je magistra Mihaela Gavrić iz dubrovačke Ljekarne Čebulc, a posebnu pažnju izazvao je gost Šime Martinović iz Labina, čovjek koji je uspio uzgojiti divlju šparogu i svoje znanje širi gdje god može. Svoja iskustva i preporuke podijelio je i ovom prilikom, a potom i odgovarao na brojna pitanja zainteresiranih za uzgoj divlje šparoge u svojim vrtovima ili maslinicima. Šjor Šime Šparoga je nakon predavanja svim prisutnima darovao sadnice šparoga te njihovo sjeme koje je spremno za sijanje. Potom su se kušala razna jela od šparoga koja su pripremile članice dubrovačkog "Kruga", koje su same i ubrale šparoge. Sve je, od pesta od šparoga preko izvrsne juhe od šparoga pa do rižota, odlično se ljubeći sa šparogama, pratilo pelješko vino maraština Pegasos Vinarije Dubrava, koja je na svoj način podržala ovu manifestaciju.

PUN POGODAKInovatorski uspjeh: Šime Martinović uzgojio je divlju šparogu! Dao nam je sjajne savjete, sadi ih ispod voćki i maslina, znanje dijeli besplatno

Sve je krenulo od masline

Važna je sinergija