Za sada je teško, gotovo i nemoguće, iz tjednih ili mjesečnih vremenskih prognoza, a sve unutar sezonskih izgleda vremena, razlučiti kad se očekuje nevrijeme, nevera praćena obilnim pljuskom kiše, jakim vjetrom i tučom. Dakako da bi to bila iznimno vrijedna informacija ne samo za poljoprivrednike nego i šire. Vjerojatno da do tih mogućnosti i nećemo dugo čekati, a do tada treba se osloniti i na iskustvo.
Ovogodišnji rujan, a napose listopad čini se da baš nude dileme prvenstveno što se tiče oborinskih predviđanja, a nešto manje što se tiče temperature zraka. Rezultat općeg zatopljenja i evidentnih promjena klime jesu toplinski valovi, suša, nagli i obilni pljuskovi kiše, urbane poplave, bujice, tople zime itd. Pod dojmom vremenskih događanja i želje što bržeg izvještavanja potkradaju se nepreciznosti i netočnosti, nekorektne usporedbe meteoroloških podataka ne držeći se pravila struke. Možda niste ni zamijetili da se sve češće pojavljuje ugodna temperatura ili vrućih npr. 35 °C ili hladnih -5 °C. Tako nešto nije moguće. Naime temperatura je mjera toplinskoga stanja nekog medija, u ovome slučaju zraka ili vode (more). Temperatura je mjera! Zrak može biti ugodno topao, neugodno vruć ili hladan i sl. Jednako tako more je ugodno toplo za kupanje, a ne njegova temperatura.
Nije svima sve jasno ni s kišom i pljuskom. Pljusak može biti kiše, ali i tuče, sugradice ili snijega. Dakle pljusak je intenzitet kojim pada meteorološka pojava kiša (ili neki drugi oblik oborine) pa nije dobro pljusak izjednačavati s kišom. Npr. ujutro kiša, a poslije podne pljusak, zar poslijepodne neće padati kiša? Najviše "boli" kad ovakve nepreciznosti, netočnosti i nepotrebna poopćavanja dolaze od struke, meteorologa.
Ljetu nije kraj
A što nam sezonski izgledi vremena nude za sljedeća dva mjeseca. U prvom rujanskom tjednu, od 1. do 7. rujna, zadržat će se toplo vrijeme istina ne više onako vruće kao u srpnju i kolovozu, ali ljetu još nije kraj. Srednja tjedna temperatura očekuje se za oko 1 °C viša od prosječne, tek moguće u srednjoj Dalmaciji malo viša. Što se tiče količine oborine ne očekuju se iskakanja iz prosječnih okvira za ovaj tjedan.
Ni sljedeći tjedan, od 8. do 14. rujna, ne donosi, barem ne statistički, neke znatnije promjene. Očekuje se da će i ovaj tjedan biti topliji od prosjeka za oko 1°C na cijelom maslinarskom području. Ni što se tiče tjedne količine oborine ne očekuju se veće razlike od prethodnog tjedna. Uglavnom sve na razini tjednog prosjeka tek moguće na području južne Istre i Kvarnera moguće su nešto manje količine od tjednog prosjeka.
Treći rujanski tjedan, od 15. do 21. rujna, oborinska očekivanja u potpunosti su preslika prethodnog tjedna. Temperaturna očekivanja u ovome tjednu ostaju u njegovim prosječnim vrijednostima. Moguće da će zapadna obala Istre biti neznatno toplija od prosječnih vrijednosti. Dakle, ovaj tjedan donosi osjetno olakšanje od ljetnih vrućina. Na žalost nije moguće vidjeti iz ovih tjednih vremenskih predviđanja hoće li vrućine otići s kakvom pa i ne s izrazito burnom, neverom ili će to biti tihi smiraj ljeta.
Do kraja rujna ostalo je još desetak dana za čije vremenske nagovještaje moramo potražiti objašnjenje u ukupnim mjesečnim predviđanjima. Kako se na mjesečnoj razini očekuje da cijeli mjesec rujan bude topliji od prosjeka za oko 1,5 °C onda se i njegovih posljednjih desetak dana mogu očekivati topli na razini uobičajenih vrijednosti ili možda malo iznad toga. Predviđeni oborinski uvjeti za cijeli mjesec nagovješćuju posvemašnji manjak količine oborine prema mjesečnom srednjaku (20-30 mm). Ostvare li se ova dugoročna predviđanja za očekivati je ugodno topli veći dio mjeseca, tihi mjesec s ponekom osvježavajućom kišom i radost kasnog ljeta.
Kišni listopad
Listopad nastavlja niz mjeseci toplijih od prosjeka, ali započinje niz mjeseci uglavnom kišovitijih od prosjeka. Za ovaj se mjesec očekuje da bude topliji od prosjeka za oko 1 °C. Što se tiče količine oborine, šarenilo! U Istri, na Kvarneru i sjevernoj Dalmaciji mjesec će biti kišovit i to za oko 20 mm više od prosjeka. Na području srednje i južne Dalmacije za očekivati je prosječne količine oborine ali ne baš svugdje. Naime, na području Splita pa moguće i Šolte te dijela Brača, moguće i zapadnog djela otoka Hvara vjerojatan je manjak količine oborine prema višegodišnjem prosjeku. Zanimljiva je ova ponuda koju daju proračuni za sezonsku prognozu što se tiče količine oborine. Dok bi na sjevernom Jadranu kiše bile obilne pa bi moglo biti bujičnih poplava, dotle u dijelu Dalmacije ispod prosječne količine još uvijek nisu zanemarive (prosjek je veći od 75 mm) pa ni ovdje ne treba zanemariti bujične kišne epizode pogotovo dogodi li se jednokratni izljev kiše.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....