Maslinovo ulje je na području Sredozemlja oduvijek bilo važna namirnica, direktno vezana uz mogućnost opstanka ljudi na ovim prostorima. Danas je ono važna namirnica u popularnom trendu usmjeravanja prehrane ka povratku kvalitetnim, “prirodnim” namirnicama.
Možda mu u tom zanosu ponekad pridajemo preveliku pažnju, ali istina je da se za maslinovim uljem stalno lagano povećava potražnja širom svijeta. Počelo ga se koristiti i u područjima gdje je do sada vrlo rijetko bilo na jelovniku, a za to svakako postoje opravdani razlozi, koje ću nastojati nabrojiti u ovome tekstu.
Izbalansirano i skladno
Prehrana je najbolja kad je izbalansirana i skladna u svakom pogledu. Zdravstvene, kao i životne vrijednosti nisu u pretjerivanju i gomilanju bilo kakvih vrijednosti nego u održavanju funkcioniranja postojećeg sklada oko nas i u nama. Možda je najbolji opis dobrog maslinova ulja kad ga definiramo iz pogleda zdravstvene vrijednosti kao lako probavljivu masnoću, ugodnog okusa i mirisa, bogatu raznovrsnim spojevima, koji i u veoma malim količinama izuzetno povoljno djeluju na naše zdravlje, uspostavljajući sklad funkcioniranja organizma.
U procesu dobivanja maslinova ulja koriste se isključivo fizikalne metode: mljevenje, miješanje, separacija (centrifugiranjem ili prešanjem) te filtriranje ili otakanje, sve na temperaturama nižim od 27 Celzijevih stupnjeva. Na taj način u njemu ostaju otopljeni ili raspršeni brojni raznoliki spojevi iz ploda masline. Ustanovljena je prisutnost nekoliko stotina hlapivih spojeva koji zajedno grade miris ulja.
Travne arome, voćni osjeti...
Uobičajeno se spominje oko 300 spojeva dok se nailazi na podatak da se radi čak o 700 spojeva. To i nije neobično jer su procesi koji se događaju u samljevenoj pasti maslina izuzetno kompleksni. Djelovanjem raznih enzima u tzv. lipoksigenaznom putu razlaganja nekih masnih kiselina nastaju brojni hlapivi spojevi – aldehidi, ketoni, esteri i drugi, koji nisu dugoročno stabilni nego se mijenjaju kroz razne oblike. Neki su lako hlapivi dok su drugi duže postojani.
Aldehidi daju svježinu i travne arome, alkoholi donose voćne osjete, esteri cvjetne i slatke...
U zelenim plodovima (i u uljima iz takvih plodova) u mirisu prevladava takozvani zeleni aldehid 2-esenal koji daje travne osjete i svježinu. Zriobom se njegov udio smanjuje, a rastu razni alkoholi i esteri, dakle ulje postaje blaže s prevladavajućim zrelim aromama. Ti hlapivi spojevi nemaju neke posebne zdravstvene vrijednosti, biljka ih proizvodi u svrhu obrane od nekih nametnika, a nama čine ulje ugodno pri konzumaciji. Njihove pretjerane količine mogle bi biti i štetne za organizam, ali u količinama koje se uobičajeno u ulju nalaze, to je daleko od toga praga.
Nekoliko spojeva daju ulju boju. Klorofil je zeleni pigment koji prelazi u ulje iz pulpe ploda čija promjena boje još nije započela. On se pod utjecajem svjetla ponaša oksidativno, tj. potiče kvarenje ulja dok je u mraku snažan konzervans i čuva mu kvalitetu. Prolaskom vremena udio mu se smanjuje, a raste udio karotena, pojavljuje se i antocijan i ulje dobiva žućkastu boju.
Skvalen i
vitamini E, K, A
Dok većina ostalih ulja prolazi proces rafiniranja kojim se iz ulja odstranjuje sve što nije masnoća, kvalitetno se maslinovo se ulje koristi sa svim raznolikim sastojcima koji iz ploda ostaju u ulju. Posebno je bogato vitaminom E, koji štiti stanice organizma od oksidativnog kvarenja, održava dobru funkciju staničnih membrana i imunološkog sustava. Tu su i ostali vitamini topivi u mastima – vitamin K i beta-karoten, koji je provitamin vitamina A.
Posebno dragocjeni sastojci ulja su skvalen i grupa fenolnih spojeva koji daju gorčinu. Skvalen je ugljikovodik koji ljudski organizam normalno proizvodi, a veoma je značajan u stabiliziranju oksido-redukcijskih procesa i neutraliziranju slobodnih radikala, dijelova spojeva koji nastaju kao usputni produkti metabolizma, a odgovorni su za promjene koje mogu potaknuti razvoj patoloških poremećaja – bolesti kojima nisu uzroci bakterije, virusi i gljivice (šećerna bolesti, neki tumori, Alzheimerova bolest, srčane bolesti, arterioskleroza, starenje kože i dr.)
Skvalen u mladosti proizvodimo dovoljno da bi mu količina nakon četrdesete godine postajala sve manja.
Gorčina i pikantnost ulja dolazi od popularno zvanih polifenola. Njih čine oleuropein i ligstrozid, složeni spojevi koji u plodu nastaju spajanjem šećernog i fenolnog dijela, a biljka ih proizvodi u svrhu obrane. Pri mljevenju maslina u pasti se, pod utjecajem enzima, oni razlažu i spajaju u nove spojeve – oleukantal i oleacin, koji biljci dalje služe za očuvanje skladnog funkcioniranja, a u našem organizmu važni su za neutralizaciju slobodnih radikala i čuvanja zdravlja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....