Udruga maslinara “Sv. Špirijun, otok Hvar” već se više od 25 godina trudi okupiti maslinare s otoka i pomoći im na tržište plasirati što kvalitetnije ulje. O kvaliteti njihova rada najbolje govore rezultati ispitivanja na godišnjoj manifestaciji koju organiziraju, svake je godine sve više prijavljenih maslinara i sve više zlatom okićenog ulja na Hvaru. Udruga koja organizira edukacije i pruža potporu svojim članovima dobrim je dijelom zaslužna za to, ali i u udruzi je nedavno došlo do velikih promjena.
Vodstvo udruge se promijenilo te ga sada čine Dinko Tudor kao predsjednik, Frančesko Duboković kao dopredsjednik i Ivana Matijašević kao tajnica. U jednom trenu čak se činilo kao da je nastavak postojanja udruge upitan, no želja za zajedničkim radom i rastom ipak je prevagnula. Porazgovarali smo s vodstvom udruge, pročešljali probleme i prilike s kojima se maslinari na Hvaru, ali i po cijeloj Dalmaciji, susreću.
Koji su prvi konkretni potezi novog vodstva udruge “Sveti Špirijun” nakon preuzimanja mandata?
– Preuzimanje udruge bilo je dosta naglo i neočekivano, nismo se spremali niti puno računali na to. Želja da se nastavi cjelokupni rad oko udruge ipak je prevladala. Posebnu odgovornost osjećali smo zbog činjenice da udruga od svog osnutka, koji je bio prije više od 25 godina, bilježi kontinuirani rast članstva – od prvobitnih deset osnivača do današnjih više od 150 članova. Očito je da su maslinari osjetili potrebu da se učlane u udrugu. Jedan od razloga svakako je taj da je udruga pružila određenu sigurnost i mjesto na kojem se maslinar može obratiti, podijeliti svoje brige i strahove, ali i pronaći načine kako odgovoriti na promjene i izazove koji stoje pred maslinarima otoka Hvara. Naravno, tu je i mogućnost dijeljenja sreće i zadovoljstva kada se ubiru plodovi vlastitog rada, osvajaju nagrade i priznanja. Jednom riječju – među svojima.
Prvi konkretni potezi usmjereni su na nastavak dosadašnjeg djelovanja, prije svega u smislu da se manifestacija ne prekine, kao i svi pozitivni učinci koje ona donosi. Želja nam je da se udruzi osigura barem jedna prostorija u kojoj bi se mogla primati pošta i obavljati druge neophodne aktivnosti u radu jedne udruge, poput printanja materijala, vođenja evidencije članstva, zaprimanja uzoraka i slično. To nam je nužno jer se kod apliciranja za EU fondove jedno od prvih pitanja odnosi na adresu sjedišta i prostorije, što nam je drugi primarni zadatak. U svojim odlukama obvezali smo se da ćemo se javljati na natječaje – lokalne, županijske, nacionalne i EU fondove.
Nastavak aktivnosti svakako vidimo i u marketinškim aktivnostima, u povećanju vidljivosti maslinova ulja kod prosječnog potrošača, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji, s obzirom na velik broj turista koji nam dolaze ljeti. Sve je to usko povezano s povećanjem kvalitete i edukacijom proizvođača maslinova ulja. U tom smislu planiramo zaštitu hvarskog maslinova ulja i njegovo brendiranje, što nam je jedan od prvih zadataka. Naravno, prepreka su financije, ali to ćemo riješiti. Dobra je stvar i to što gotovo svaki natječaj predviđa prijave iz područja marketinga, a to je upravo ono što nama treba. Žalosti nas što i danas još ima proizvođača koji rade ulje iz mora i vode.
Što po vama danas znači “budućnost maslinarstva na otoku Hvaru” i koje su najveće prijetnje toj budućnosti?
– Najveća prijetnja budućnosti maslinarstva na otoku Hvaru jest potreba da se odupremo globalizaciji. Na policama trgovina imate ulja po bagatelnim cijenama. Mi se s tim cijenama ne možemo, ali ni ne želimo boriti. Ono u čemu se možemo boriti jest kvaliteta i prepoznatljivost hvarskog maslinova ulja na tržištu.
Prijetnju budućnosti maslinarstva svakako predstavlja i globalno zagrijavanje. Prošle godine imali smo vrlo zanimljivu situaciju u kojoj je maslina doživjela temperaturni i sušni šok, čak izraženiji nego vinova loza. Razlog tome bila je izrazito suha jesen, zbog čega je plod masline nakon ljeta ostao smežuran.
Dodatni problem je i radna snaga, koja je sve skuplja, ali i sve teže dostupna jer nema dovoljno ljudi koji su spremni raditi u maslinarstvu. Sve je aktualnija ona pjesma: “Maslina je neobrana, nema koga da je bere”. Ipak, postoje i pozitivni trendovi, a jedan od njih je to što se maslinovo ulje sve više povezuje sa zdravim načinom života, dalmatinskom prehranom i sličnim vrijednostima.
Koje probleme maslinari na Hvaru danas najčešće ističu i što im konkretno možete ponuditi osim savjeta?
– Primjećujemo trend da su nakon nekoliko godina vrlo visokih prinosa nastali viškovi proizvodnje, pa ljudi tek sada počinju shvaćati da se maslinovo ulje više ne može prodavati u običnim plastičnim bocama, bez oznake i brenda. Kako bismo mi rekli – ni prodati, ni darovati. Ljudi nas često zovu i pitaju možemo li im prodati ulje, ne shvaćajući da se to ne može rješavati na takav način.
Jedan od načina rješavanja tog problema je jačanje same udruge, no to nas ponovno dovodi u začarani krug financiranja. Vidjet ćemo kako će proći prva godina s financijskog aspekta. U planu nam je i provođenje ankete među članstvom kako bismo točno utvrdili koje su njihove potrebe i zahtjevi, kao i koliki iznos članarine su spremni plaćati.
Kako namjeravate odgovoriti na sve izraženije probleme s klimatskim promjenama, nedostatkom vode i ekstremnim sušama?
– Došli smo i do tog problema. Nove nasade svakako treba saditi sortama otpornijima na sušu i dugotrajne visoke temperature. Postoje i druge aktivnosti koje pomažu maslinama da prežive takva razdoblja, poput orošavanja te primjene dodataka u tlu koji akumuliraju vodu i otpuštaju je u kritičnim razdobljima. Uz sve to, treba naglasiti da stare masline, posađene na tradicionalnim maslinarskim područjima, na blagim padinama okrenutima prema sjeveru, najmanje pate od tih problema.
Planirate li inicirati zajedničke projekte vezane uz navodnjavanje, spremnike vode ili druge oblike prilagodbe klimatskim uvjetima?
– Postoje određeni projekti navodnjavanja tehnološkom vodom, koja bi bila znatno jeftinija, kao i izrada mapa podzemnih voda, što bi svakako bilo vrlo zanimljivo maslinarima. U tijeku je i provedba vodoopskrbe “gornjeg” dijela otoka, što će sigurno omogućiti zainteresiranima navodnjavanje određenih površina. Bilo bi neozbiljno reći da se udruga u ovom trenutku može baviti velikim infrastrukturnim projektima jer smo za to jednostavno preslabi.
Vidite li u udruživanju maslinara stvarni alat za opstanak ili je to kod nas još uvijek više ideja nego praksa?
– Uvijek nas je fascinirala ideja udruživanja u maslinarski razvijenim zemljama poput Italije, Španjolske i sličnih. U svakom slučaju, udruživanje je “conditio sine qua non” (neophodno za) opstanka maslinarstva na otoku Hvaru.
Postoji li plan za zajednički nastup hvarskih maslinara – bilo kroz brendiranje, plasman ulja ili nastupe na tržištu?
– O tome smo već govorili, a možemo dodati kako planiramo u početku otkupiti manje količine ulja i plasirati ih pod brendom udruge.
Kako gledate na odnos kvalitete i količine – treba li Hvar ostati mali, ali vrhunski proizvođač ili se mora razmišljati i o rastu?
– Naše su površine vrlo ograničene, samim time što smo otok i u velikoj mjeri osuđeni sami na sebe. Rast je moguć, ali vrlo ograničen. Kvaliteta i što veća razina izvrsnosti nešto su oko čega nema izbora – one moraju biti prioritet. Da je Hvar bogomdan za maslinovo ulje potvrđuje i činjenica da je velik broj proizvođača maslinova ulja s Hvara, od kojih su neki i članovi udruge, osvojio zlatne medalje za kvalitetu na manifestacijama diljem svijeta – od New Yorka, Italije i Dubaija nadalje. To je pokazatelj kako bi se trebalo raditi. Ponosni smo na njihov uspjeh jer se time promovira i cijeli Hvar kao maslinarski otok. Želja nam je da u svijetu bude što više “naših” zlata i da se takav “know-how” širi principom koncentričnih krugova.
Planirate li edukacije za maslinare, posebno mlađe generacije – kakve i s kojim ciljem?
– Vrlo smo kratko na ovoj funkciji, pa bi bilo neozbiljno tvrditi da već imamo detaljno razrađene programe edukacije mladih. Ipak, edukacija maslinara nezaobilazan je put prema povećanju kvalitete i boljem pristupu problemima maslinarstva na Hvaru.
Planirate li nove manifestacije, radionice ili događanja koja bi maslinarstvo približila široj javnosti, a ne samo struci?
– U tom smislu imamo veliko razumijevanje i podršku lokalnih zajednica Grada Hvara, Grada Staroga Grada, Općine Jelsa i Općine Sućuraj, kao i turističkih zajednica, za nastupe, promocije, degustacije i prodaju na lokalnim sajmovima, uz suradnju s udrugom vinara i sličnim organizacijama.
Ako vas maslinari za četiri godine pitaju što ste stvarno napravili – što biste voljeli moći navesti bez zadrške?
– Brendirano hvarsko maslinovo ulje koje će svaka obitelj koja posjeti otok Hvar imati u svojoj kuhinji, uz želju da ga ponovno kupi i koristi. Ne treba biti previše pametan – primjere dobre prakse treba samo provesti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....