PITANJE:
Na tržištu postoji više različitih bakrenih preparata koji se mogu koristiti za zaštitu maslina. Molim da mi odgovorite koja je razlika u njihovu djelovanju, koji je najviše preporučljiv i je li istina da se smiju koristiti samo u vrijeme mirovanja maslina jer mogu oštetiti lišće i izazvati njihovo otpadanje?
Zahvaljujem
ODGOVOR:
Bakarni preparati se u biljnoj zaštiti koriste veoma dugo i još su uvijek pouzdani u preventivi, sprečavanjem ulaska u biljna tkiva raznih biljnih patogena, gljivičnih i bakterijskih. Ne djeluju kurativno tj. ne mogu liječiti već ostvarenu zarazu i ne štite novi porast listova.
Svima se zaštitni učinak temelji na pojavi oslobađanja Cu2+ iona iz raznih soli bakra u uvjetima prisustva vlage. Uglavnom je to kod otapanja bakrene soli u vodi, tj. pripreme preparata za prskanje, kojim se na površinu lista nanese tanki sloj bakrene soli.
I biljne izlučevine pa čak i one koje proizvode gljivice i bakterije mogu biti dovoljne za oslobađanje tog iona. Ion je mali dio molekule koji posjeduje električni naboj, a navedeni ion bakra ima sposobnost da ulazi u stanice nametnika kroz staničnu opnu, oštećujući hitin, koji čini glavni sastojak opne. Unutar njih remeti procese staničnog disanja i izmjene tvari s okolinom i tako ih guši. Djelotvorni su u blokiranju i uništavanju gljivica i bakterija i u vrlo malim koncentracijama, bakrena sol na listu stvara uspješnu kemijsku barijeru koja sprječava zarazne procese. Koristimo ih za zaštitu od gljivica paunova oka, olovne bolesti, čađavice te raznih bakterija, prvenstveno raka masline.
Koji preparat odabrati?
Što je više dostupnih bakrenih iona u preparatu to je on učinkovitiji. Ali učinkovitost određuju i brzina oslobađanja iona, postojanost proizvoda i otpornost na ispiranje. Najbolja voda za pripremu otopine je ona neutralne reakcije. Voda bogata karbonatima ima bazičnu reakciju i smanjuje mu djelotvornost.
Soli koje se koriste za izradu preparata za zaštitu su bakreni sulfat, bakreni oksiklorid, bakreni hidroksid i bakreni oksid.
Bakreni sulfat (modra galica) je sam fitotoksičan pa se koristi neutraliziran s vapnom kao Bordoška juha. Vrlo je postojana i teško se ispire. Uz direktno djelovanje na patogene potiče zadebljanje kutikule lista i epiderme ploda i time povećava kapacitet zaštite biljke.
Bakreni oksiklorid ima sporo početno djelovanje, ali traje duže od većine ostalih. Manje je fitotoksičan i relativno teško se ispire s kišom (preparati Cuprablau Z, Neoram WG, Cupra i drugi). U suzbijanju bakterijskih infekcija ovaj se oblik smatra najboljim.
Bakreni hidroksid ima brzo početno djelovanje i trajnost kraću od oksiklorida (preparat Champin WG 50). Srednje je podložan ispiranju kišom, ima sitne, igličaste čestice i znatnu fitotoksičnost pa kod korištenja treba paziti na dozu i biti oprezan da vanjska temperatura nije niža od 7 stupnjeva Celzijusa niti viša od 28 stupnjeva Celzijusa. Brzo se taloži pa otopinu treba brzo potrošiti.
Bakarni oksid ima isto fine čestice pa mu je doza korištenja niska. Ima dugotrajno djelovanje i dobru otpornost na ispiranje, ali se relativno brzo taloži. (preparat Nordox 75 WG)
Postoje i preparati koji sadrže kombinaciju dviju soli, npr. Airone SC (oksiklorid i hidroksid) pa mu je i djelovanje prošireno.
S obzirom na visoku toksičnost bakrenog iona, rijetko se susreću sojevi gljivica otporni na bakarne preparate, jedino su otkriveni sojevi raka masline (Pseudomonas savastanoi) otporni na bakar.
Bakreni ion bi bio fitotoksičan i u biljnoj stanici, ali budući da su stijenke biljnih stanica građene od drugih materijala – hemiceluloze i pektina kroz koje se veoma teško infiltrira, ono malo što uspije proći, list masline metabolizira i učini neopasnim. Druga je situacija u slučaju zaraze gljivicom paunova oka, kad list ima oštećenja koja ne može zatvarati i kroz koje može ući velika količina bakra djelujući toksično, izazivajući otpadanje lišća.
Bakreni se preparati bez problema mogu koristiti i u ostalom dijelu godine, naravno prije vlažnih perioda u kojima dolazi do zaraza i ne u vrijeme cvatnje jer blokiraju klijanje polena. Osjetljivi su veoma mladi listovi na kojima može izazvati lagane ožegotine.
Ako imate pitanje obratite nam se na [email protected]
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....