Svakome živome stvoru svojstvena je mogućnost reprodukcije. Biljke za tu svrhu imaju najrazličitije atraktivne plodove koje će nekome poslužiti kao hrana, a ujedno će istodobno biti raznesene njihove sjemenke i tako na nekom drugome mjestu omogućeno nicanje novoga stabla. Ptice mogu raznijeti sjemenke masline hraneći se njima.
Maslina proizvodi plodove koje i čovjek koristi, za dobivanje maslinova ulja, vrlo vrijedne namirnice, koja se dobro dade i utržiti, biti izvor zarade. U nekim razdobljima biti možda i razlog opstanka čovjeka na nekom području. I tu počinje njegovo djelovanje u svrhu povećanja i višegodišnjeg kontinuiteta ujednačene rodnosti. Zahvati koji tome doprinose su gnojidba, zaštita od nametnika i rezidba.
Nema jedinstvene
formule
Pristupa rezidbi ima raznih, nema jedinstvene formule i preporuke koja bi bila najbolja za sve uvjete, klime, lokalitete i sorte.
Zbog toga je i ovaj osvrt na rezidbu koncipiran kao niz raznih preporuka, provjerenih u praksi, iz kojih će svaki maslinar moći pronaći ponešto, primjenjivo u svom masliniku.
Maslinino stablo je bazitonog rasta, što znači da grane najbliže deblu rastu više od onih najudaljenijih. To znači da ako pustimo maslinu da raste prirodno, s vremenom će poprimiti oblik grmolike kugle; lišće i plod masline sve će se više pomicati prema vanjskom dijelu, dok će unutrašnjost krošnje postati gusta i sve više ogoljena.
S druge strane, pravilno orezana maslina održat će ravnotežu porasta i rodnosti.
Najbolji urod postiže se davanjem biljci otvorene, prozračne krošnje, gdje zrak i svjetlost lako prodiru, kao i godišnjim obnavljanjem produktivnih grana.
Najčešća uzgojna forma je vaza, tj. s otvorenom sredinom u kojoj je osunčana, rodna površina razvedena po vanjskom i unutarnjem dijelu krošnje.
Vaza je najčešća
Osnovu vaze čine tri do četiri osnovne grane, položene pod kutom od 30 do 60 stupnjeva u odnosu na vertikalu (deblo). Kod polikonične vaze i užeg razmaka sadnje osnovne grane su više uspravne (30 do 45 stupnjeva). Kod slobodne vaze i šireg razmaka sadnje grane su više položene (45 do 60 stupnjeva).
Rezidba ima direktan utjecaj na aktivnost korijena, odstranjivanje veće mase lišća na jednom dijelu krošnje direktno utječe na smanjenu aktivnost korijena, i to dijela koji je provodnim snopovima povezan s tom granom. Jako oštra rezidba može izazvati odumiranje dijela korijena.
Dobrom rezidbom održava se sklad korijena i krošnje, tj. ona ne valja biti preoštra ni previše lagana. Laganom se smatra ako se odstranjuje manje od 20 posto lišća, umjerenom od 20 do 33, a jakom do 50 posto.
Rezidba ovisi
o gnojidbi
Mlada stabla orezujemo malo, uglavnom odstranjujući suvišne buduće osnovne grane. Kod stabala u rodu izvodimo uglavnom laganu rezidbu, a kod stabala s izrođenim granama radimo jače rezove zbog zamjene stare grane mladom vodopijom ili jačim izbojem.
Kod sorti s gustim grančicama, značajna se pažnja posvećuje njihovu prorjeđivanju. Kod sorti s visećim granama uglavnom se odstranjuje izrođeni donji dio i tako se podiže grana. Kod sorti s uspravnim granama treba još kod formiranja uzgojnog oblika rezidbom voditi granu u stranu, usmjeravati vrh na jednu jaču bočnu granu.
Način rezidbe ovisi o gnojidbi, tj. bujnosti krošnje. Bujnija može podnijeti veći urod pa se orezuje u manjoj mjeri nego slabije bujna krošnja. Previše jaka rezidba ima za rezultat jači porast vodopija i smanjenje kapaciteta rodnosti.
Najbolji period rezidbe je nakon završetka zimskoga mirovanja – od završetka veljače do završetka travnja. Ranija rezidba može pokrenuti pupove koji u uvjetima jačeg zahladnjenja mogu izmrznuti. Rezidba u svibnju ne utječe značajno na fiziologiju biljke, jedino dio hranjivih i ostalih mobiliziranih tvari može tada rezidbom biti izgubljen. Optimalno ju je završiti dvadesetak dana prije cvatnje. U istraživanjima nije utvrđena razlika u sazrijevanju plodova, randmanu ni kvaliteti ulja između plodova s rano ili kasno orezanih stabala.
Valja izbjegavati bilo kakve radove u masliniku, a naročito rezidbu, u uvjetima povećane vlage, po rosi ili nakon kiše jer se time lako prenose neke bolesti, posebno rak masline.
Dobro je povremeno provoditi dezinfekciju alata, da se u što većoj mjeri spriječi prenošenje raka masline. Najjednostavnije je to raditi prskanjem s alkoholom visoke koncentracije, poželjno 80 posto.
Tri tipa grančica
Razlikujemo tri tipa grančica: lisne, mješovite i rodne. Lisne grančice ne nose rod i služe za obnovu ili popunu praznih prostora krošnje. U krošnji ih nazivamo vodopije, a ako rastu iz predjela korijenova vrata, nazivamo ih izbojima iz panja. Uglavnom ih odstranjujemo kao suvišne, a ostavljamo ih ako nam služe za zamjenu dijela grane, popunu praznoga dijela grane ili zamjenu čitavoga stabla.
Mješovite grančice su srednje bujnosti i prepoznajemo ih kao najpoželjnije, potpuno obrasle listovima, smještene odmah ispod bujnih vodopija. One čine onaj jedri, najveći dio krošnje. Donji dio grančice nosi cvjetove, a iz pupova gornjega dijela rastu nove grančice. Rezidbom odstranjujemo samo previše gusti dio ovih grančica.
Rodne grančice nose cvjetne pupove na najvećem ili čitavom dijelu grančice. Nalaze se na više položenim granama ili na donjem dijelu grane. Rezidbom ih odstranjujemo u velikom dijelu, takozvanim rezom na povratak, kojim jednim rezom odstranjujemo slabi, izrođeni, donji dio grane.
Prozračna krošnja
Maslinu ne orezujemo detaljno, pazeći na pojedine grančice, nego je gledamo u cjelini, vodeći računa da orezana krošnja bude prozračna (ne ogoljena), osvijetljena i dobro obrasla rodnim grančicama.
Izbjegavamo ostavljati gustiš, posebno u srednjem dijelu krošnje jer su tu, u sjeni i povećanoj vlazi, idealni uvjeti za razvoj bolesti i nekih štetnika.
Izbjegavamo ostavljati ogoljene osnovne grane, iako u pravilu u dužini od jednog metra od račvanja od debla skidamo sve grančice. Kora na grani koja je dugotrajno direktno izložena suncu može dobiti ožegotine, popucati i djelomično odumrijeti. Ponekad za njezino pokrivanje koristimo i vodopiju, koju prethodno povijemo malo prema dolje.
Oblik polikonične vaze ima osnovne grane koje završavaju s visokim, izoliranim vrhom. Taj je oblik pogodan za strojnu berbu, ali zahtjevan za održavanje jer zahtijeva redovitu rezidbu.
Uzgojni oblik slobodne vaze je jednostavniji za održavanje jer se kod njega ostavlja rodno drvo na svim slobodnim prostorima krošnje i ne zahtijeva detaljnu rezidbu po shemi uzgojnog oblika.
Ostali uzgojni oblici se manje koriste. Plošni oblici, npr. palmeta, nisu se pokazali dobrima jer je maslina previše bujna za njega. Stožac se koristi u intenzivnim, gustim, nasadima. U superintenzivnim nasadima se radi forma ograde, uz minimalnu rezidbu.
Aktualna kretanja su prema reduciranim rezidbama iz više razloga. Prvi je smanjivanje troškova, a drugi je taj što uz lagane rezidbe imamo najveće urode i malo izraženu alternativnu rodnost.
Nakon rezidbe dobro je provesti zaštitu s bakrenim preparatom u svrhu sprječavanje zaraze bakterijom raka masline, a ujedno je to i doba za preventivu protiv gljivica paunovo oko i olovna bolest.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....