Godina 2025. ostat će zapamćena kao jedna od zahtjevnijih za maslinarstvo – ali i kao godina iznimno kvalitetnih ulja. Agronom i stručnjak za maslinarstvo Stanislav Štambuk analizirao je proteklu sezonu te dao konkretne preporuke maslinarima za nadolazeću godinu.
- Početak vegetacije ove godine počeo je obećavajuće. U proljeće smo imali jedan kišni period, što je maslini odgovaralo. No, već u svibnju i lipnju nastupila je izražena suša – baš u vrijeme cvatnje, kada maslini trebaju stabilne temperature i dovoljno vlage za uspješno oprašivanje. Došlo je do zastoja u oplodnji i velikog opadanja cvijeta i mladih plodova. Situaciju je dodatno otežao maslinov moljac, čiji se napad osjetio krajem kolovoza i početkom rujna, kada su mnogi maslinari pogrešno posumnjali na maslinovu muhu.
Ljeto je nastavilo u istom, sušnom ritmu. Krajem srpnja i početkom kolovoza pojavila se i maslinova muha, pa je bilo neophodno reagirati na vrijeme – no nisu svi maslinari imali iste mogućnosti i uvjete. Maslini je falilo vlage. Tko je imao navodnjavanje, pokušao je pomoći, ali većina maslinika nalazi se na terenima gdje je to gotovo nemoguće. Posljedica su bili smežurani, sitni plodovi - kaže Štambuk.
Visoki randmani
- Krajem rujna i početkom listopada maslinari su već krenuli s berbom, iako su se uljare ove godine u prosjeku otvorile tek oko 10. i 11. listopada. Oni koji su prvi donijeli plodove na preradu ostali su iznenađeni iznimno visokim postotkom ulja u maslinama, osobito u usporedbi s prošlom godinom. Naime, 2024. je bila rekordna maslinarska godina, s prinosima od Istre do juga koji su se mogli usporediti s onima iz 2012.
Zašto je 2025. donijela tako visoke randmane? Razlog leži u izrazito sušnom razdoblju. Masline su se doslovno sušile – u plodu je ostalo vrlo malo vode, praktički samo ulje. Upravo zato su randmani bili izuzetno visoki. Na mnogim područjima – od Šibenika, Zadra i Dubrovnika do otoka poput Šolte, Brača i Hvara – udio ulja u plodu kretao se od 17 pa sve do 28 ili čak 29 posto. Za usporedbu, prošlogodišnji prosjek bio je oko 14–15 posto, dok se ove godine može reći da je randman bio gotovo dvostruko veći.
Što se samog prinosa tiče, on je bio značajno manji u odnosu na prošlu godinu, ali ne i kritično nizak – više bismo ga mogli opisati kao prosječan. No zahvaljujući visokom randmanu, ukupna količina ulja bila je tek nešto manja nego 2024.
Kvaliteta ulja bila je izvanredna. Ulja su stvarno vrhunska, čista, i već su na ocjenjivanjima postizala odlične rezultate. Budući da urod nije bio velik, berba je završila znatno ranije nego lani – već sredinom i krajem studenoga, kada su mnoge uljare zatvorile svoje pogone. Prošle godine prerađivalo se sve do duboko u prosinac, što dodatno govori o razlici u količini ploda između dviju sezona - govori nam maslinarima omiljeni dalmatinski savjetnik.
Sljedeći koraci
Štambuk maslinarima uvijek naglašava da je pravilno čuvanje ulja jednako važno kao i sama kvaliteta ploda. Ulje nikako ne smije stajati u bilo kakvoj ambalaži, osobito ne u plastici, jer dugotrajnim skladištenjem poprima neželjene arome, osobito ako je plastika nova. Najpoželjnije je ulje čuvati u bačvama od inoksa ili, kada se radi o manjim količinama, u tamnim staklenim bocama koje štite ulje od svjetla.
U ovoj fazi godine obavezno je prvo pretakanje ulja. S vremenom se na dnu talože različite čestice, pa je važno što prije odvojiti čisto ulje od taloga kako bi se očuvala kvaliteta. S druge strane, sada je i vrijeme za gnojidbu, ali uz vrlo važan oprez – gnojiva koja sadrže dušik nikako ne preporučuje. Dušik potiče vegetativni rast, a budući da su zadnjih dvadesetak dana pale obilne kiše i temperature su neuobičajeno visoke, primjena dušika potaknula bi prerani rast masline. Ako zatim nastupi zahlađenje, što je vrlo vjerojatno, mladi izboji mogu stradati. Stoga se u ovom periodu smiju koristiti samo gnojiva s naglašenim udjelom fosfora i kalija, ali ne i dušika.
Što se tiče ostalog voća, prinosi su ove godine bili solidni, a vinogradi su rodili izvanredno – čak i kvalitetnije nego prošle godine.
Sveukupno gledano, možemo biti zadovoljni i prinosom maslina i kvalitetom proizvedenog ulja.
Stanislav maslinarima poručuje da posebnu pažnju posvete kalendaru radova – kada rezati, kada gnojiti, kada provoditi zaštitu. Važno je slušati struku i ne raditi na svoju ruku. Posebno kod gnojidbe, mnogi još uvijek gnoje napamet, bez pravog uvida u stvarne potrebe tla. Zato je iznimno korisno svakih 3–4 godine napraviti kvalitetnu analizu tla. Na temelju rezultata analize maslinar točno zna koju vrstu i količinu gnojiva primijeniti u masliniku, voćnjaku ili vinogradu. To je jedini ispravan način – a ne nagađanje.
Klimatske promjene i štetnici
Klimatske promjene, ističe Štambuk, već su jasno vidljive. Areal maslina proširio se prema unutrašnjosti – danas imamo maslinike i oko Drniša, Oklaja… Ali postoji rizik od jakih zimskih udara. Kao primjer navodi 2012. godinu, kada je snijeg donio odličnu sezonu, ali i 2017., kada je kasni mraz izazvao pucanje kore i velike štete.
Naglašava da su maslinov moljac i maslinova muha ključni štetnici koje maslinari moraju pomno pratiti. Ističe važnost žutih ploča – one ne služe da zaštite maslinu, nego da upozore. Kad se ulove dvije do tri muhe, to je alarm – treba reagirati. Preporučuje redovito praćenje savjeta savjetodavnih službi i tretiranje u točno propisanim rokovima.
Što očekivati 2026.?
Iako je prerano davati sigurne prognoze, Štambuk je umjereno optimističan – ako ne bude jake zime, možemo očekivati dobru godinu. Ima rodnih grančica i dobar potencijal. Ali prognozirati unaprijed uvijek je rizično. Godina je bila izazovna, no maslinari su unatoč svemu izvukli visoku kvalitetu ulja. Ključ uspjeha, poručuje Štambuk, ostaje – struka i pravovremena reakcija. Maslinari trebaju pratiti rokove rezidbe, gnojidbe, zaštite – i slušati struku. To je jedini put do stabilnog i kvalitetnog uroda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....