Nikola Godinović, glavni lik naše današnje priče, čovjek je koji uživa divljenje brojnih znanstvenika diljem svijeta, profesor koji svoje znanje prenosi novim generacijama lumena i maslinar koji se od prevođenja božjeg na fizički jezik odmara u maslinicima.
Ako ste studirali na splitskom FESB-u, profesora i doktora znanosti Nikolu Godinovića ne treba vam predstavljati. No ima ljudi koji su željeli imati pigment u kosi i nakon punoljetnosti pa možda ne znaju tko je i što je barba Godinović...
Mi smo sijede uzgajali u okruženjima koja uključuju mnogo manje brojeva od FESB-a, pa kada smo vidjeli barba Nikolu kako u svome malom plavom Volkswagenu parkira pod maslinu, pogleda tako oštrog i dubokog da je odmah trebalo biti jasno da se radi o čovjeku koji raspleće svemir, prvo što smo pomislili bilo je da nas podsjeća na didu Tončija.
Ali vi ne znate didu Tončija... Vi niste nikada vidjeli s kolikom forcom, s kolikim guštom i s koliko preciznosti dida Tonči, pitur, meštar i umjetnik, radi sve čega se uhvati. Tako žive kompletni ljudi, oni koji su otkrili tko su i kako se uklapaju u širu sliku svemira.
Kada nam je barba Nikola stisnuo ruku, znali smo da se radi o cjelovitom čovjeku, oči ne lažu... No, što je razgovor više tekao, postajalo je jasnije da razgovaramo s čovjekom koji razumije svemir i umom i dušom... Postajalo je jasnije da se radi o čovjeku koji ne bira između znanosti i, nazovite to kako želite, čarolije, srži, smisla...
Pa se nadamo da imate nekoliko minuta vremena, drugo vam ništa ne treba, ni kava, ni cigara, ne trebate ni sjesti. Štoviše, gotovo pa biste se trebali ustati dok čitate odgovore profesora Godinovića.
Ako ste kompletan čovjek, biće koje ima sposobnost biti sretno zbog drugih i diviti se onima koji divljenje zaslužuju, osjetit ćete kap svemira kako vam se slegla na dušu dok ovo budete čitali. Ako još tragate za komadom sebe s bilo koje strane fizike, neka vam forca koja se kida iz Nikolinih riječi pokaže koliko je sve u svemiru povezano.
Kako je tekao vaš osobni put od elektrotehnike do maslinarstva? Zapravo, ako mi dopustite, preformulirao bih pitanje: kako je tekao vaš osobni put od lavande, preko maslinarstva, do Higgsova bozona i istraživanja svemira?
– Rekao bih da je krenuo od maslinarstva, odnosno lavande. Ja sam težačko dite iz Bogomolja. U doba kad sam odrastao i formirao se kao osoba, lavanda je bila na vrhuncu. Sedamdesetih i osamdesetih godina svi su sadili i želi lavandu. Svoju prvu "žurnatu" – nadnicu – odradio sam nakon završetka osnovne škole u Bogomolju, kad sam vratio nadnicu susjedima koji su nama pomogli žeti. Bio sam ispunjen osjećajem važnosti jer se mene, mulca, doživljavalo kao odraslu osobu.
Nakon toga, požari i rast turizma doveli su do zapuštanja lavande. Moj pokojni otac Stjepan (a svi su ga znali kao Meho) među prvima na škoju, početkom devedesetih, počeo je obnavljati zapuštena stoljetna stabla maslina i saditi nove mlade masline, jer je uvidio da je to rabota koja se idealno dopunjuje s turizmom – glavni posao oko maslina odvija se upravo prije i poslije turističke sezone. Za vrijeme studija, tijekom ljetnih raspusta sve do devedesetih, žeo sam lavandu.
U međuvremenu sam diplomirao elektrotehniku, magistrirao nuklearnu fiziku i doktorirao fiziku elementarnih čestica na CERN-u, s temom mjerenja spina i parnosti Higgsova bozona, te sam doprinio otkriću Higgsova bozona 2012. godine. Nakon toga sam se više posvetio istraživanjima u području čestične astrofizike i odigrao ključnu ulogu u formiranju hrvatske grupe u jednom novom području istraživanja svemira – visokoenergijska gama-astronomija.
Kroz ovih desetak godina naša hrvatska grupa postala je međunarodno relevantna skupina koja trenutno sudjeluje u izgradnji nove generacije teleskopa visokoenergijskoga gama-zračenja na opservatoriju na La Palmi. Uz moj znanstvenoistraživački rad i nastavne obveze na FESB-u Sveučilišta u Splitu, gdje predajem fiziku, nalazio sam vremena da pomognem svom ocu u održavanju i berbi maslina.
Kada ste i zašto odlučili nastaviti s maslinarstvom na Hvaru?
– Nakon očeve smrti, uz pomoć prijatelja i rođaka, nastojim održavati masline o kojima se on brinuo. Briga o maslinama za mene je više od obične obaveze, doživljavam je kao dužnost i dio svog identiteta, jer je težački rad duboko ukorijenjen u mojoj osobnosti. Danas maslinarstvo više nije onaj pravi težački posao kakav je bio nekoć; zapravo, postalo je i dio turističke ponude, bože mi prosti. Do svake masline sada se lako dođe autom, dok su nekada ljudi išli pješice, s mulama i tovarima. Ubrali bi dvije-tri vreće maslina, a kad bi došli kući, morali su zaputi vodu iz gustirne, da bi napunili barila vodom da se masline ne pokvare dok se ne skupi dovoljno za jedan turanj ili makinu. Onda je te masline trebalo izvaditi iz barila pa s njima ponovo u vreće, naprtiti na mulu i donijeti u uljaru. Još su i žrvanj morali okretati rukama... Zaista je to bio težak i mukotrpan posao. Danas je berba maslina gotovo sportsko-rekreativna aktivnost – sjedneš u auto, ubereš nekoliko stotina kilograma i nazoveš uljaru da dođu po masline. U Bogomolju je to odlično organizirano; nazovem uljaru Radojković i oni dođu po masline, a dok nakon berbe ispečem ribu, ulje je već gotovo.
Koliko stabala danas obrađujete i koje sorte uzgajate?
– Održavam stotinjak stabala, većinom oblica i nekoliko levantinki. Kako su to većinom stare masline, riječ je o oblicama koje su se pokazale jako dobrima za ovo naše podneblje, gdje se – rekao bih, sva naša vegetacija pa i masline – navikla da nema kiše, da je suša u srpnju i kolovozu, a bitno je da padne kiša u lipnju i rujnu.
Kako vaša struka utječe na pristup maslinarstvu?
– Rekao bih da maslinarstvo ima puno veći utjecaj na moju fiziku nego što fizika ima na moje maslinarstvo. Naime, kroz težačke poslove čovjek nauči koliko je važno uložiti puno truda, vremena i ustrajnosti kako bi se na kraju dobilo nešto istinski vrijedno – bilo da je riječ o vrhunskom maslinovu ili levandinu ulju ili o izvrsnim znanstvenim rezultatima. Taj marljivi, gotovo strpljivi pristup radu, koji sam naučio u masliniku, stalno me iznova podsjeća da ni u znanosti nema prečaca: vrhunski rezultati postižu se samo predanim radom, upornošću i stalnim ulaganjem sebe – baš kao kod obrađivanja masline.
Naravno, uvijek pažljivo pratim preporuke stručnjaka, osobito kad je riječ o preradi maslina, jer želim koristiti najbolje moguće metode i savjete kako bih očuvao kvalitetu ulja. Uživam u tome što mogu kombinirati tradicionalno znanje stečeno kroz generacije s najnovijim stručnim spoznajama. Takav spoj iskustva i znanosti smatram neprocjenjivim, ne samo za maslinarstvo, nego i za znanstveni rad. Na kraju, i u jednom i u drugom području motivira me ista želja: stvarati nešto trajno, vrijedno i autentično.
Često pomislim, kad nakon požara vidim da je čitav naš škoj bio kultiviran – zasađen vinogradima, lavandom, maslinama – o čemu svjedoče gomile, suhozidi koji se pokažu kad izgori šuma. Kakva je to bila luda hrabrost doći na pomisao da kultiviraš škrape, napraviš živicu okruženu gomilama da bi mogao posaditi lozu, maslinu, lavandu... Često se sjetim osjećaja koji me prožimao kad bih u podne po žegi na "škinima" nosio vreću požanjenog lavandina cvita, a ispod mene kamen po gomili bježi, a ja – najjači na svitu... Najlipša nagrada nakon toga bila mi je zaput bokun hladne vode iz gustirne i napit se iz njega kao i tovar – još nisam naletio na koktel koji je tako dobar kao ta hladna voda iz gustirne. A tu gustirnu je izdubio moj did u tvrdoj stini bez kompresora, samo macom i dletom. Ne znam kako drukčije da odgovorim na ovo vaše pitanje nego da pokušam dočarati svoje osjećaje koji me prožmu kad vidim gomile, masline, lavandu, stine – sve to čini dio moje osobnosti i doživljavanja svijeta te definira moj sustav vrijednosti. Možda će nekom ovo zvučati patetično, ali to je njegov problem. Čovjek bez dubokih osjećaja čovjek je bez karaktera.
Koristite li neku tehnologiju u masliniku?
– Nažalost, trenutačno ne koristim moderne tehnologije, ali svakako preporučujem njihovu primjenu, osobito koncept "Internet of Things" (IoT), za koji vjerujem da će u budućnosti postajati sve prisutniji. Primjerice, senzori koji prate vlažnost tla i automatski pokreću navodnjavanje mogu znatno olakšati rad u poljoprivredi, kao i senzori koji u začetku detektiraju pojavu bolesti i omogućuju pravodobnu reakciju.
Iskoristit ću priliku i istaknuti da sam rodom iz Bogomolja, dijela Hvara koji, nažalost, još uvijek nema priključak na vodu te mještani i dalje koriste gustirne. Nadam se da će uskoro sustavi vodoopskrbe biti prošireni i da će voda poteći i u Bogomolju, Gdinju, Zastražišću i Poljicima. Također, bilo bi krajnje vrijeme za obnovu i proširenje stare, uske i zapuštene ceste koja prolazi kroz ovaj dio otoka.
Koji su najveći izazovi maslinarstva na Hvaru?
– Imao sam priliku vidjeti maslinike u Španjolskoj – zemlja bez škrapa i stina, bože mi prosti, kao perivoji s desecima, stotinama tisuća stabala maslina. Do svake masline može doći bilo koji stroj, što maksimalno olakšava obradu, navodnjavanje i berbu. Naši maslinici, za razliku od španjolskih, nalaze se po škrapama, kamenitim i neravnim terenima, razbacani na malim, nepravilnim parcelama. Ta specifičnost našeg maslinarstva daje mu šarm i autentičnost, ali ujedno predstavlja i veliki izazov u održavanju i mehanizaciji.
Rad u takvim maslinicima zahtijeva puno više ručnog rada i tradicionalnog znanja. Iako moderna mehanizacija tu ima ograničenu primjenu, upravo ta teškoća i povezanost s prirodom i tradicijom čine naše maslinarstvo posebnim – jer najbolji plodovi rastu u najtežim uvjetima. Taj jedinstveni krajolik s kamenim gomilama, škrapama i neravnim površinama čuva identitet naše težačke kulture.
Mislite li da Hvar ima neiskorišteni potencijal u maslinarstvu?
– Naravno da ima. Povećati nasade maslina je važno, ali još je važnija promocija dalmatinskoga maslinova ulja iz maslinika koji rastu iz kamena – jer takva maslina mora dati jedinstveno i izvrsno ulje, sigurno bolje od one koja raste u masliniku koji je kao perivoj, s vodom koliko i kad hoćeš, a nit vidi nit ćuti more.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....