UOČI NOĆNJAKAVeliki intervju s Lordanom Ljubenkovom, prvim čovjekom Zadružnog saveza Dalmacije: Maslina i loza daju nešto jako vrijedno - smisao

Nakon izuzetno uspješne Sabatine, a uoči 28. Noćnjaka, najomiljenijeg i najcjenjenijeg domaćeg natjecanja maslinovih ulja razgovaramo s Lordanom Ljubenkovom, predsjednikom Zadružnog saveza Dalmacije, koji već godinama organizira ova sad već kultna okupljanja vinara, vinogradara i maslinara.

Noćnjak i Sabatina su sinonim za vrhunska maslinova ulja i vina. Ali oni nisu samo festivali, ni natjecanja, ni sajam, nego i više od toga. Kako su osvojila taj poseban status?

- Noćnjak i Sabatina su puno više od događaja, to su dragocjene oaze u vremenu gdje se nalaze dragi prijatelji. Okupljaju se i maslinari i vinari, znanstvenici, predstavnici zadruga, poduzetnika i institucija s ciljem unaprjeđenja kvalitete proizvodnje, ojačanja tržišnog nastupa i očuvanja tradicije. Posebnost nisu program i brojke – nego ljudi. Ljudi su ti koji ovu priču čine vrhunskom. Nevjerojatno je da se radi o velikom broju ljudi i da kad smo usmjereni na nešto dobro, a to su maslina i loza, onda se sve skupa osnažuje. Kad postoji svijest da zaista jedni drugima nismo konkurencija nego što je jednom bolje, onda je bolje i drugome, ostali koji se priključuju bivaju kao nošeni tom strujom pozitive.

Ove godine Noćnjak se održava u Dubrovniku, gradu gospara. Posjetit će se i Mljet?

- Već se nazire da će ovaj gosparski Noćnjak biti izvanredan. Od 26. do 29. ožujka i Dubrovnik i otok Mljet osmislili su onaj važni domaćinski doprinos kako samo oni to znaju. Ta originalnost koja se postigne stalnim mijenjanjem mjesta održavanja je izvrsna stvar, zahtjevna organizacijski, ali doprinosi mnogo. Volim reći da drugi pozivaju k sebi, a mi dolazimo na poziv.

Tijekom godina Noćnjak je dobio i međunarodnu dimenziju, sve više je maslinara iz Slovenije, BiH, iz Crne Gore redovito dolaze i dva puna autobusa...

- Da, i to je jedna od specifičnosti Noćnjaka. Tijekom godina s nama su bili sudionici i partneri iz Italije, Turske, Jordana, Južnoafričke Republike, Španjolske, Francuske, Slovenije, Crne Gore, Albanije te Bosne i Hercegovine. Taj mediteranski krug se širi i donosi razmjenu znanja, standarda i tržišnih iskustava koja su svima dragocjena. Nastojimo primiti od drugih ono što primijetimo da nam nedostaje. Tako je prije nekoliko godina bio predsjednik Međunarodnog vijeća za maslinovo ulje i uz njegove poticaje na Noćnjaku je pokrenut jednostavan, a učinkovit način izvještavanja o kretanju maslinove muhe.

Raznolik je program na svakom Noćnjaku. Čega sve tu ima?

- Radi se o pet segmenata. Uz natjecateljski dio tu je sajam opreme i mehanizacije, zatim prezentacije maslinovih ulja na radionicama i burzi te znanstveni i stručni skupovi. Tu su i studijski obilasci poljoprivrednih značajnijih destinacija domaćina. Divno je svjedočiti kako se grad ili općina povežu s udrugama i dočekaju nas otvorena srca s najboljim što mogu ponuditi.

Ove godine na Noćnjaku imamo rekordan broj, blizu 500 uzoraka u natjecateljskom dijelu. Predstavlja se kroz razne dijelove 400 gospodarskih subjekata iz sektora maslinarstva i uljarstva, 50-ak tvrtki koje nude mehanizaciju, tehnologiju, opremu i repromaterijal, oko 20 znanstvenih i stručnih institucija koje predstavljaju najnovija istraživanja i inovacije.

Posebna je uloga medija u rastu i prepoznatljivosti i Noćnjaka i Sabatine...

- Više od 20 medijskih kuća kontinuirano prati događaj, reportaže se emitiraju na nacionalnoj razini i trajno ostaju na našim digitalnim platformama. Od početaka je s nama i Slobodna Dalmacija kao nezaobilazan partner, s kojom je i svečano potpisan sporazum o suradnji. Maslina nam je časopis našeg maslinarsko uljarskog planeta i raduje nas da smo pratili i podržavali njezin nastanak. Medijska prisutnost maslinara i uljara nije samo promocija, ona je i nastojanje da ljudi koji toliko mnogo ulažu dobiju i javno priznanje.

Mi bismo mogli za uzorke ulja i vina podijeliti neke potvrde kao ocjenu i poslati ih poštom, ali želimo dati priznanje, učiniti od toga svečanost zajedništva, osnaženja i zahvale. Zato dajemo tu potvrdu kao dizajniranu diplomu s kojom ide i medalja.

Kako je zapravo započela priča Noćnjaka?

- Noćnjak se održava od 1999. godine, kada je prvi put organiziran u Kaštelima s ciljem unaprjeđenja tada nedovoljno razvijenog sektora maslinarstva. Naziv podsjeća na to da su naši stari bez laboratorijskih dokaza znali prepoznati koje je ulje najbolje. Naime, naziv se odnosi na prvi tok ulja dobivenog noćnom preradom maslina. Tu je sadržan savjet da se nakon branja odmah prerade masline i sačuva kvaliteta. To se ulje čuvalo za bolesne, za dojilje i djecu.

Kako je rođena Sabatina?

- Sabatina je pokazatelj da je najbolje organizirati neko okupljanje kad je ono zaista potrebno, a ne započinjati na umjetan način manifestaciju. Kao i Noćnjak, i Sabatina se razvijala spontano. Prvi susret je bio odgovor na potrebu snalaženja vinara na početku Domovinskog rata. To su bile nove okolnosti zbog kojih su se našli osnivači Sabatine, a da nisu ni znali da će iz toga nastati prvo takvo okupljanje u Hrvatskoj. Tako je počela rasti. Mnogi danas poznati vinari i znanstvenici imali su prvi ozbiljniji susret sa svijetom proizvodnje vina i odlučili su postati vinari ili su izrasli u vrhunske znanstvenike zajedno sa Sabatinom. Toliko priča je s njom povezano da ima posebno mjesto u životu mnogih ljudi. Drago mi je slušati kada ljudi pričaju o tome s iskrom u oku.

Sabatina je izvedenica iz prve subote nakon završetka berbe, kada se tradicionalno organizirala proslava u malim mjestima jer je ubran i posljednji grozd.

Često naglašavate da su "tajni sastojak" uspjeha Noćnjaka i Sabatine - ljudi...

- Da. Osobito raduje kada se sjetimo da su neki danas poznati vinari i maslinari prije više od deset godina došli na svoju prvu Sabatinu ili Noćnjak. Upijali su znanje, ali i inspiraciju od drugih koji su već tada bili zaljubljeni u lozu i maslinu. Vidi se tu u zajedništvu veliki trud koji ljudi ulažu, ali i radost jednog stila života koji ne može ništa zamijeniti. Čovjeku u stvari za radost ne treba mnogo. Treba nam smisao, a on dok se ustrajno radi s lozom i maslinom dolazi kao nagrada.

Mi u Savezu stvarno osjećamo da služimo i omogućavamo ljudima taj susret kao ugodno i korisno druženje. Osjećamo se počašćeni biti svjedoci nečeg što je više od javnog događanja. To je zajednica vrijednih obiteljskih ljudi koji su nada za poljoprivredu.

Napomenuo bih i nešto posve osobno. Uz ovaj dinamičan posao s poljoprivrednicima kao vjernik sam uključen i u djelovanje Katoličke karizmatske obnove. U tom me području Bog pozvao na služenje brojnim vjernicima s vrlo sličnim zadatkom međusobnog povezivanja. Član sam novog saziva Vijeća za laike Hrvatske biskupske konferencije te Vijeća Katoličke karizmatske obnove za Europu. U oba je područja jasno vidljivo da kad su ljudi spremni zajedno tražiti dobro, puno lakše postižu rezultate, odnosno ulaze u blagoslov za sebe osobno, ali i za druge ljude s kojima žive.

Prvi hrvatski panel registriran pri Ministarstvu poljoprivrede bio je upravo iz Zadružnog saveza Dalmacije...

- Zadivljujuće je kako mozak čovjeka može biti precizan. Naši panelisti ocjene jedan uzorak uz minimalne oscilacije od 0,25 bodova. Ako se dogodi veća oscilacija, primjenjujemo ponovno ocjenjivanje za usklađenost. Imamo izvrsne stručne suradnike čiji rad potvrđuju i drugi renomirani paneli diljem svijeta koji ulja naših maslinara jednako ocjenjuju.

Kroz niz godina mogu se mjeriti i dugoročni učinci okupljanja na Noćnjaku. Kako ih vidite?

- Vidljivo je povećanje površina pod maslinicima, rast broja uljara, podizanje kvalitete ulja, razvoj brendova i jačanje izvoza. Nedavno smo izračunali da je 80 posto zahtjeva koje smo imali prema državnim institucijama kroz dva desetljeća danas prihvaćeno. Na neke se predugo čekalo, otvorila su se neka nova područja, ali ipak se dosta toga postiglo u zajedničkom nastupu. Političari i dužnosnici redovito su dio programa gdje se ostvaruju značajni kontakti.      

Sjećam se prvog Noćnjaka na kojem je bilo 50-ak uzoraka od kojih je samo nekoliko zadovoljilo kriterij za ekstra djevičansko maslinovo ulje. Tada smo prepoznali potencijal naših autohtonih sorti oblice, lastovke, levantinke, drobnice i drugih, ali smo prepoznali i koliko nas zahtjevan put čeka da dođemo do razine kvalitete gdje smo danas. Zato smo kroz ove godine svako novo natjecanje u kvaliteti ulja, koje bi se pojavilo, pozdravljali. Ostalo je još dosta prostora za napredovanje. I dalje se može čuti da je najbolje ulje ono koje je proizvedeno od maslina iz vode i dalje je potrošnja maslinova ulja u našoj prehrani nedovoljna, kao i količina proizvodnje.

Mi smo ispod 50 posto samodostatnosti, klima nam otežava proizvodnju iz sezone u sezonu sve više, a uvoz cijenom istiskuje domaće, uglavnom kvalitetnije, ali i skuplje proizvode.

Vinogradarstvo i vinarstvo imaju svoje drukčije izazove...

- Da, ovdje imamo pad vinogradarskih površina. Potrebno je dosta toga poboljšati. Vinogradarstvo i vinarstvo je došlo na jako dobre pozicije i kvalitetom i prezentacijom. Međutim, ujedno su se pokazale vrlo konkretne prepreke u nejasnim propisima i nepovezanosti državnih tijela kada je ključna njihova suradnja. Potrebno je jasnije i otvorenije definirati uvjete proizvodnje vina, načine ulaganja u vinograde i kušaonice te trženje vina. S jedne strane zaštititi domaću proizvodnju u odnosu na uvoz, a s druge strane olakšati uvjete poslovanja. Zahvaljujući ponajprije ljudima i njihovom odnosu prema autohtonim sortama i tradiciji, naša ekstra djevičanska maslinova ulja i vrhunska vina su jedinstvenog okusa. Zato su sve više prepoznata na svjetskoj razini. I to je najveća istina: imamo potencijal, imamo kvalitetu, samo moramo biti organizirani i još više povezani da bismo to pretvorili u stabilan tržišni uspjeh. Član sam upravnog odbora udruženja vinara Vino Dalmacije. Tu se dobro vidi i potencijal i izazovi koji su pred nama u cijeloj poljoprivredi. Najvažnije je da imamo blagoslov izvrsnog podneblja s autohtonim sortama i da idemo u dobrom smjeru s kvalitetom i prezentacijom.

Organizator i Noćnjaka i Sabatine je Zadružni savez Dalmacije. Činjenica je pak da je zadrugarstvo u Hrvatskoj na niskim granama, da se od zadrugarstva kod nas zazire zbog nekih prošlih vremena. U isto vrijeme zadrugarstvo je u svijetu dobitna formula za funkcioniranje malih...

- Zadrugarstvo ističemo na Noćnjaku u programu kroz Zadružnu uru jer je zadruga dokazani model udruživanja malih proizvođača u ruralnim sredinama, što kod nas nije prepoznato. Razlika je velika u odnosu na Europsku uniju. U Hrvatskoj imamo oko 1200 registriranih zadruga, a aktivno ih djeluje oko 800. U Europskoj uniji zadruge okupljaju više od 140 milijuna ljudi i osiguravaju gotovo pet milijuna radnih mjesta. Dok je u EU-u prosjek da je svaki treći građanin član zadruge, kod nas je to tek jedan na 220 stanovnika. To pokazuje koliko prostora imamo za rast i koliko je važno promijeniti percepciju zadruga u javnosti. Zadruge nisu samo ekonomski model nego i društveni temelj razvoja. Naime, zadruge nisu samo značajne u poljoprivredi nego i u graditeljstvu, osiguranju, bankarstvu i maloprodajnim lancima mješovitom robom. Kad ljudi vide velike trgovačke lance, često ne znaju da u Europi postoje i sustavi koji su izrasli na zadružnom principu – primjerice, švicarski Migros je potrošačka zadruga s oko 2,3 milijuna članova. Zadrugarstvo je sve važnije za Hrvatsku.

Zašto mislite da je upravo sada zadrugarstvo posebno važno za Hrvatsku?

- Zato što je naša poljoprivreda ušla u novu fazu. Prelazimo iz razdoblja u kojoj se mnogo oslanjalo na potpore prema sve više tržišnom pristupu u kojem mali, rascjepkani i stoga skupi proizvođač teško opstaje. Treba svakako očuvati potpore i iskorištavati natječajna sredstva, ali treba imati na umu da se neminovno ide ka evidentiranju sve proizvodnje, što znači i više administracije.

Kroz zadruge proizvođači mogu smanjiti troškove proizvodnje i marketinga, povećati količine, stvoriti prepoznatljive robne marke i imati ozbiljniji tržišni nastup. Zadruga je dio rješenja problema usitnjene poljoprivrede. Imamo oko 160 tisuća OPG-ova i SOPG-ova, a skoro 80 posto njih obrađuje do pet hektara zemlje. U Dalmaciji mnogi rade i manje od jednog hektara. Uz to, oko 70 tisuća nositelja OPG-ova starije je od 65 godina, dok mladi čine oko 15 posto. Bez generacijske obnove i organizacije nema održive poljoprivrede. U idućih 5 godina oko 50.000 OPG-ova neće imati tko preuzeti. Zadruge omogućuju da se na određenom području sačuva vlasništvo u obiteljima a da ne propadaju imanja i da se organizira nastavak proizvodnje na tim OPG-ovima.

Vidim naše zadruge kao moderne gospodarske organizacije kakve i jesu u gospodarski razvijenim zemljama. Da se ubrza proces udruživanja trebamo jasnije i detaljnije smjernice oko uređenja načina djelovanja zadruga, osobito iz područja imovine i odnosa između članova i zadruge. Dosta toga se može urediti pravilnicima bez izmjena Zakona o zadrugama. Od mjera je potrebno uzeti praksu Europske unije i uvesti porezne olakšice za reinvestiranu dobit i dati dodatne bodove na natječajima za sredstva. Ljude treba motivirati da uđu u zajedništvo i onda uvide prednosti. Važno je uvesti potporu za poslovanje, a ne osnivanje zadruga. Pojedinačno se možemo neko vrijeme snalaziti, ali dugoročno možemo opstati samo zajedno. Zadrugarstvo nije povratak u prošlost. To je model budućnosti hrvatske poljoprivrede, gospodarstva i ruralnog života.

Nije pitanje trebamo li zadruge, nego kada ćemo u potpunosti prepoznati njihov potencijal. Jer ako se mali proizvođači ne udruže, tržište će ih jednostavno progutati. To se već događa. Onda ćemo imati još veći demografski problem...