Kad sam bio dijete, za vrijeme berbi (bilo jematve ili branja maslina), prilikom susreta na poljskim putovima, težaci su se pozdravljali pozdravom: Je li bogatija?
Količina prinosa se uspoređivala s prethodnom godinom, a odgovaralo se sa "je" ili "nije". Nakon prošlogodišnjeg, u većini krajeva rekordnog uroda, teško da će ove godine biti odgovora da je bogatija. S nekih maslinarskih područja dolaze loše vijesti, a mnogi kukaju da će i cijene ulja ići gore.
Malo je falilo
U svojim procjenama ću se ograničiti na Šoltu, iako mislim da je na dosta područja vrlo slična situacija. Puno puta do sada sam napisao da se za dobar urod moraju poklopiti određene stvari. Ove godine je za neke od njih samo malo falilo, ali nažalost dovoljno da ne bude idealno.
Rese je bilo manje nego prethodne godine, ali zahvaljujući kiši koja nas je obdarila u svibnju, oplodnja je dobro prošla i stabla su obilno ponijela. Ovog proljeća smo mogli svjedočiti da je optimum vlage najvažniji uvjet za dobro zametanje plodova. Da sve bude idealno trebalo je nešto kiše i u lipnju, radi okoštavanja i razvoja plodova, ali je to nažalost izostalo. Zemlja je brzo izgubila akumuliranu vlagu što se moglo vidjeti na mlađim i slabije ukorijenjenim stablima, pa je na njima došlo do odbacivanja plodova, a ono što je ostalo zaostalo je u razvoju.
Ipak zahvaljujući činjenici da sve veći broj maslinara prakticira zalijevanje u kritičnim trenucima, dok su mnogi rezidbu i prehranu preko lista prilagodili suši, dobar dio uroda je ostao sačuvan.
Srpanj nam je donio dvije kiše. Jednu manju u početku, a drugu obilnu pod kraj mjeseca. Kolovoz je također krenuo sa solidnom kišom. Zbog toga sada u maslinicima imamo sliku na koju nismo navikli u sredini ljeta. Plodovi lijepo izgledaju, stabla su zelena, pa možemo pratiti kako iz dana u dan rastu i oni koji su zbog nedostatka vlage zaostali u razvoju.
Eh, ta mušica
Dakle, trenutno stanje u maslinicima je dobro, ali nažalost postoji jedan potencijalni problem. Riječ je o maslininoj mušici. Njezin let sam počeo pratiti dvadesetog lipnja.
Tako to radim godinama. Postavim lovku sa feromonom i amonijakom na jednu staru oblicu, koja ne zna za sušu i uvijek obilno rodi. Znači, uvijek na istom stablu, u isto vrijeme i s istim atraktantima. Na taj način mogu rezultate uspoređivati s onima iz prethodnih sezona. S obzirom na to da prošle godine gotovo nije bilo mušice, računao sam da će ovo biti samo formalnost. Nakon prvog tjedna uslijedio je šok, jer sam ulovio 61 primjerak. To je ogromna brojka za prvu generaciju. U prvi mah nisam uspio dokučiti logične razloge za tako nešto. U međuvremenu je krenuo prvi val vrućine što je odlično prirodno sredstvo za suzbijanje tog štetnika, jer visoke temperature sprže jajašca netom položena na plod. Nažalost, nemamo baš veliki izbor učinkovitih sredstava protiv jake zaraze.
Onda se dogodilo ono "kad malo fali da bude idealno". Nakon desetak dana vrućinu je presjekla kiša i pad temperature što je dijelu populacije omogućilo da položi jaja. Da je ekstremna vrućina potrajala još jedan tjedan, imali bi idealnu situaciju kao i prošle godine.
Nakon dva tjedna minimalnog ulova sad je broj ulovljenih primjeraka počeo rasti što znači da su nove mušice izišle iz zaraženih plodova, pa je prisutna druga generacija. Koliko će biti brojna znat ću kroz nekoliko dana. Prema trenutnom ulovu izgleda da brojke neće biti velike. U međuvremenu je ponovo pritiskala jaka vrućina. Koliko god je neugodna, za maslinare je korisna. Ostaje vidjeti koliko dugo će takvo vrijeme potrajati, te koliki će dio populacije spriječiti u polaganju jaja. Nadam se da će se u idućim danima i plodovi smežurati, pa će biti manje atraktivni za mušicu.
U međuvremenu sam shvatio razloge pojave velikog broja štetnika na samom početku. Najviše zaraze sam primijetio na dvije oblice koje nikad ne pate na sušu, a graniče sa susjednim maslinikom, koji vlasnici uopće nisu pobrali prošle godine. Poznato je da se mušice zadnje generacije nakon što izađu iz ploda zavuku u zemlju i tako prezime. Na neobranim, pa i kasno pobranim stablima i u najzdravijim sezonama bude koliko - toliko zaraženih plodova. Zima je bila blaga i kukci su preživjeli. Iz ovoga možemo izvući pouku da uz što manje neobranih plodova, kao i uz berbu u optimalno vrijeme, itekako možemo utjecati na populaciju tog opasnog štetnika u idućoj godini.
Trenutno stanje u Šoltanskim maslinicima obećava jednu solidnu berbu. Hoće li sezona biti bogatija, izgleda da će ovisiti samo o tome kako će završiti ova priča s maslininom mušicom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....