Jedan od prvih pogleda na Split, posebno spuštate li se niz Klis u proljeće - otkrit će vam mirisnu tajnu po kojoj je najlipši grad na svitu dobio ime - brnistru.
U Dalmaciji se često naziva i žuka, a raste kao grm ili maleno stablo. Krase je žuti mirisni cvjetovi promjera 1-2 cm, a me grada Splita prema jednoj teoriji vuče korijen iz grčkog imena za brnistru.
Naime, ovako piše na stranicama Turističke zajednice Splita:
- Mnogo prije nego je Dioklecijan odlučio umirovljeničke dane provesti u uvali oko koje se danas pruža Split, tu je stajalo grčko naselje, a postoje zapisi po kojima se nazivalo Aspalathos ili Spalatos. Ako su Grci ovdje izgradili svoje naselje toliko prije nego je nastala Palača, zašto bi ga tako nazvali? Priča je toliko jednostavna da naprosto mora biti istinita. Cijela Dalmacija prekrivena je zanimljivom biljkom koja u proljeće cvjeta malim žutim cvjetovima nalik orhidejama. Uskoro će sve padine u okolici Splita bit prekrivena tim žutim tepihom. Biljka se zove brnistra, ali za našu priču mnogo je važnije njezino grčko ime: Aspalathos, ili Ασπάλαθος. Možemo zamisliti da su grčki naseljenici, nakon što su po brdima oko zaljeva vidjeli tako puno tih žutih cvjetova odlučili upotrijebiti njihovo ime za svoje naselje. Naravno, nemoguće je tako nešto potpuno sigurno znati, sve ovo su teorije nastale na manje ili više uvjerljivima dokazima iz prošlosti. Uostalom, mogao je i neki kasniji rimski ili srednjovjekovni pisac jednostavno to naselje nazvati na način da opiše da je stajalo tamo gdje je kasnije izgrađena Palača. Možda ćemo jednog dana pouzdano znati, dotad se možemo držati te lijepe, cvjetne teorije. Kroz stoljeća, ime Aspalathos doživjelo je mnoge promjene, postoje zapisi koji spominju Spalatum, Spalato, Spalatrum, Spalathensis, Aspalathon, Aspalatuo, Spalati, Spljet..., obično ovisno o tome tko je u tom trenutku vladao ovim područjem. Gradsko vijeće je 1909. presjeklo, i propisalo da se ne smije koristiti ni jedno drugo ime osim Splita. Jedino su za vrijeme Drugog svjetskog rata Talijani vratili svoj oblik Spalato, ali to nije dugo potrajalo. Neka ovako ostane - lijepo je objašnjenje duge tradicije.
Inače, brnistru su koristili još stari Grci, Rimljani i Kartažani za izradu užadi, mreža, torba, jedara i odjeće te za prekrivanje krovova. Već rana upotreba u našim obalnim i priobalnim krajevima ukazuje na održivost te samonikle mediteranske biljke. Zbog njene dostupnosti i izdržljivosti vlakana, siromašniji stanovnici od nje su izrađivali vreće, užad, tepihe, pa čak i obuću, odjeću i plahte.
Uz omiljenu biljku koja cvjeta od travnja pa sve do srpnja, veže se i pučka izreka: Čuvaj se cure kad brnistra procvita (pramaliće je, uđe joj nemir u tilo).
Izvori navode da se još od starih vremena u Dalmaciji vjerovalo da ova biljka ima afrodizijačka svojstva. Narodna predaja kaže da kad žuka cvjeta žene iz nekog nepoznatog razloga postaju zavodljivije i erotičnije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....