Dugi niz godina pokušavao sam doznati kolika je starost masline u Zastražišću na otoku Hvaru. Dugo, dugo su mnogi pretpostavljali kako je maslina jako stara, neki su spominjali 2000 godina, pa i više. Mnogi su stručnjaci dolazili s ciljem ispitivanja, ali do sada nitko nije ustanovio njenu starost.
Već više od pet godina zanimala me starost te masline, pa sam potražio od mnogih stručnjaka da bi se išlo u ispitivanje. U Crnoj Gori sam bio na terenu sa stručnjacima iz Turske koji su određivali starost mnogih starih maslina u okolici Bara i Ulcinja.
Uz pomoć dr. sc. Ernesta Goršića
Konačno sam odlučio krenuti u istraživanje te masline prije godinu dana i došao sam u kontakt s profesorom sa Šumarskog fakulteta iz Zagreba, dr. sc. Ernestom Goršićem te s njime dogovarao dolazak na Hvar i početak istraživanja.
I tako smo ove godine, 17. veljače 2025. započeli istraživanje i uzimanje uzorka.
Uzeta su dva uzorka iz stabla masline u obliku izvrtka. Jedan izvrtak izvađen je iz jednog debla (deblo 1), a drugi iz drugog debla (deblo 2) koja rastu iz panja izvornog stabla. Uzorkovanje je provedeno metodom uzimanja izvrtaka Presslerovim svrdlom.
Osim uzimanja izvrtaka, stablu su izmjereni osnovni dendrometrijski parametri, kao što su opseg svakog uzorkovanog debla na prsnoj visini, te ukupni opseg na visini od 0,9 metara obuhvaćajući cijelo stablo. Opseg stabla mjeren je niže od standardne prsne visine, jer stablo na prsnoj visini, odnosno 1,3 metra od tla, pokazuje razne nepravilnosti i međusobnu razmaknutost pojedinih debala kao posljedicu truljenja središta stabla i djelovanja težine krošnje na pojedina debla. Deblu 3 je zbog značajne truleži izmjeren samo polumjer i na temelju toga procijenjen opseg. Nakon sušenja, uzorci su zalijepljeni na nosače i pripremljeni za digitalizaciju metodom brušenja brusnim papirom različite granulacije. Digitalizacija je izvedena pomoću specijalizirane opreme za makro fotografiju visoke rezolucije. Analiza, odnosno izmjera godova na digitaliziranim uzorcima, izvedena je korištenjem CooRecorder i Cdendro programskog paketa.
Ukupna starost stabla izračuna se zbrojem godova određenih na izvrtku, procjene preostalog broja godova od kraja izvrtka do centra debla (ako centar debla nije zahvaćen izvrtkom) i broja godina potrebnih stablu da narastu do visine mjesta uzimanja izvrtka. Ako izvrtak ne zahvaća centar debla ili centar debla ne postoji zbog truleži kao što je i ovdje slučaj, procjena starosti masline radi se na temelju prosječne širine godova izmjerene na izvrtcima i izračunatog polumjera stabla čime se određuje njegova približna starost. Treba napomenuti da se u tom slučaju radi o najmanje preciznoj metodi.
Za procjenu starosti stabla korištena su oba izvrtka iz debla. Izvrtak iz debla 1 pokazuje relativno konstantan prirast s prosječnom širinom goda od 1,08 mm. Na izvrtku iz debla 2, vidljivo je značajno smanjenje širine goda u posljednjih 40 godina, a prosječna širina goda iznosi 0,65 mm. Tako uski godovi sugeriraju značajno smanjenje funkcije krošnje ili korijena s te strane stabla i moguće nedostajuće godove, ali je usprkos tome korišten za procjenu starosti stabla jer odražava juvenilne i adultne karakteristike prirasta stabla masline. Usporedbom oba izvrtka iz debla utvrđena je značajna varijabilnost u širinama godova među deblima što ukazuje na to da svako deblo raste zasebno, tj. koristi zasebni dio korijena i krošnje. To potvrđuje i habitus stabla.
Jedno od najzahtjevnijih ispitivanja
Prosječna širina godova na oba izvrtka iznosi 0,88 mm što ukazuje na relativno slab vitalitet stabla. Najstariji god na izvrtku iz debla 1 je datiran u 1951. godini, a na izvrtku iz debla 2 u 1949. godini, dok je najmlađi god na oba izvrtka datiran u 2024. godini. Na temelju prethodno navedenog, za procjenu prirasta stabla uzeti su svi izmjereni godovi. S obzirom na to da je prosječna širina goda iz oba analizirana izvrtka iznosila 0,88 mm, a izračunati promjer debla na približnoj visini uzimanja izvrtka iznosi 163,8 cm što predstavlja polumjer od 81,9 cm, procijenjena ukupna starost stabla (ako bi bilo kompaktno kao jedno deblo) iznosila bi 930 godina (iznos polumjera stabla podijeljen s prosječnom širinom goda) plus pet godina (procijenjeno vrijeme potrebno stablu da naraste do visine uzimanja izvrtka od 0,5 m), što iznosi ukupno 935 godina! Treba napomenuti da se radi o značajnoj okvirnoj procjeni starosti stabla prvenstveno zbog manjka povijesnih zapisa o stablu (način nastanka te samih zahvata na stablu), te fiziološkog stanja i nemogućnosti uzimanja dužih izvrtaka zbog prisutne truleži centralnog dijela, gdje bi se moglo pretpostaviti da je centralni dio zdrav da je maslina jako stara, možda i više od 2000 godina.
Ovo je istraživanje u profesorovu radnom vijeku bilo jedno od najtežih ispitivanja nekog stabla.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....