PITANJE:
Ove sam zime primijetio da na nekim sortama maslina lišće pojačano otpada, toliko da donje grane ostaju ogoljene, više nego što je to uobičajeno. Zanima me koji je tome uzrok i koje će biti posljedice?
ODGOVOR:
Listovi su uz cvjetove najosjetljiviji nadzemni biljni organi. Maslina je zimzelena biljka, što znači da joj listovi imaju mehanizme koji im omogućuju da se mogu prilagoditi na niske zimske temperature i bez oštećenja preživjeti uobičajene zimske uvjete mediteranske klime. Praktički, njima listovi funkcioniraju u dva režima rada: aktivni proljetno-ljetni i usporeni zimski. Zimzelene biljke su organizirane ekonomičnije jer se ne trebaju svake godine iznova trošiti u gradnji proizvodnih pogona – lišća. Naime, u listu se, pomoću energije svjetla, stvaraju svi neophodni spojevi potrebni za rast i razvoj biljke. Zbog toga je nevjerojatno važno da postoji ravnoteža lisne mase s potrebama biljke. U slučaju da je zbog manjka lisne mase ta ravnoteža narušena, prvo strada urod, maslina odbacuje tek zametnute plodove i posveti se vlastitom preživljavanju, a urod će donijeti sljedeće godine ako opet dođe u ravnotežu.
Lišće listopadnih biljaka je jednostavnije i traje samo jedan dio godine – od proljeća do kasne jeseni, kada biva odbačeno. Kad zahladi, biljka iz njih povlači razne složene spojeve, prvenstveno klorofil, koji prije toga razgrađuje na jednostavnije spojeve koje prenosi u druge dijelove biljke gdje se mogu ponovno upotrijebiti. Zbog toga listovi prije otpadanja izgube zelenilo, a u njima preostaju crvenkasti antocijani, narančasti karoten i drugi spojevi žutosmeđe boje. Ovaj proces je nazvan recikliranje hranjivih tvari, a pomaže biljci da sačuva dragocjene resurse koji su joj važni tijekom razdoblja stresa ili nedostatka hranjivih tvari. To je genijalan način da biljka osigura da se minimalno troši, održavajući zdravlje i vitalnost cijele biljke.
Nije zimzeleni list masline dugovječan, traje u prosjeku dvije do tri godine. U tom se periodu u njemu nakupi ponešto loših spojeva koji ometaju i usporavaju fotosintezu. To mogu biti razne soli, spojevi teških metala (olova, bakra, cinka) ili oksidacijski produkti, nazvani ROS (reaktivni oblici kisika), koje pretežno čine takozvani slobodni radikali, koji u manjoj koncentraciji imaju pozitivnu ulogu u obrani od patogena ali ako iz nekog razloga dođe do njihova povećanja i oni djeluju depresivno na funkcioniranje stanica.
U normalnim uvjetima opadanje lišća se događa u određeno doba godine i povezano je s prirodnim biološkim ciklusom biljke; kod masline je to između kraja svibnja i srpnja, kada otpadne dio najstarijih listova, a konstantnu lisnu masu održavaju novoizrasli listovi. Jače opadanje lišća tijekom zimskih mjeseci znak je poremećaja ravnoteže biljke uzrokovane okolišnim, fiziološkim ili patološkim čimbenicima. Dakle, naglim promjenama temperature, poremećajem opskrbe hranjiva i vode ili djelovanjem gljivičnih bolesti.
Ako u ovome slučaju isključimo utjecaj gljivičnih bolesti ili fitotoksičnost bakra, jer je pojava uočljiva na raznim lokalitetima, na tretiranim i netretiranim stablima, možemo zaključiti da je vjerojatni uzrok temperaturni poremećaj – nakon vlažnog i toplog perioda kasne jeseni došlo je do kratkotrajnog naglog zahlađenja. Listovi su kod nekih sorti još bili u aktivnom režimu rada, osjetljivi, i doživjeli su stres. Prelazak s aktivnog na mirni režim ide postepeno uz snižavanje temperatura. Nivo hormona giberelina i auksina, koji održavaju staničnu aktivnost, smanjuje se postepeno do faze mirovanja, u kojoj maslina može preživjeti nesmetano i -9 stupnjeva. U aktivnoj fazi hladnoća od samo nekoliko stupnjeva ispod nule može izazvati oštećenja u vidu otpadanja listova, što se i dogodilo.
Istovremeno, zbog ubrzanog otpadanja, na mjestima gdje se list držao za grančicu, biljka ta mjesta nije stigla dobro zaštititi voštanom prevlakom i ako sljedeći period bude vlažan uz umjerene temperature, kroz njih će lako ući štetne bakterije.
Posljedica gubitka listova će biti značajno smanjenje uroda na grančicama s kojih ih je otpalo više od 25 posto. Nikakvo dodavanje hranjiva to ne može spriječiti. Preporučujem da se obavi zaštita prskanjem bakrenim preparatom u nekom kratkom toplom periodu zime u kojemu se dnevne temperature dižu poviše 10 stupnjeva uz nisku vlažnost zraka. Dok traju relativno niske temperature u fazi mirovanja nema svrhe poticati maslinu na oporavak, za to treba počekati prirodno buđenje metabolizma u drugoj polovini veljače ili početkom ožujka, kada će folijarno dodavanje nekog gnojiva na bazi aminokiselina biljnog porijekla ili glicin betaina u nekoliko navrata imati vrlo pozitivne učinke na oporavak biljke.
Imate li i vi pitanje iz maslinika za nas pišite nam na [email protected]
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....