S 31. prosinca 2025. godine i službeno će završiti razdoblje provedbe Programa ruralnog razvoja 2014. – 2022., prvog kojeg je Republika Hrvatska koristila kao punopravna država članica Europske unije. Do kraja ove godine dakle, svi realizirani projekti će biti i isplaćeni, zbog čega su u drugoj polovici ove godine u našoj Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, dodatne snage usmjerili upravo ka ostvarenju ovog cilja. I, sudeći prema javno objavljenim brojkama, izgleda da su taj cilj i postigli.
Naime, ukupno je za provedbu PRR 2014. – 2022. bilo raspoloživo 3285 milijardi eura, u kojoj vrijednosti su i raspisani natječaji, odnosno ugovorena sredstva. S datumom 31. studenoga, isplaćeno je oko 3,2 milijarde eura, odnosno gotovo 98% sredstava. Znajući da je Agencija za plaćanja ubacila u desetu brzinu, sigurno je da će s krajem godine iskoristivost sredstava biti stopostotna, a moguće je da će se nešto sredstava morati nadomjestiti i iz državnog proračuna.
Kada bismo promatrali po mjerama, najviše sredstava je otišlo na investicijske mjere, među njima opet najviše na mjeru 4, onu namijenjenu ulaganjima u primarnu poljoprivredu i preradu poljoprivrednih proizvoda, koja je povukla 891 milijun eura, odnosno oko 27% raspoloživih sredstava. Slijedi mjera 7 koja je bila namijenjena ulaganjima u ruralnu infrastrukturu s potrošenih gotovo 419 milijuna eura ili 12,7% sredstava. U mjeri 6, onoj za mlade i male poljoprivrednike, kao i za ulaganja u pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti, alocirano je i iskorišteno 255 milijuna eura ili 7,7% sredstava. Slijede mjere koje su bile usmjerene na smanjenje negativnog utjecaja poljoprivrede na klimu i okoliš, uključujući mjeru ekološka poljoprivreda (Mjera 11) koje su ukupno povukle oko 13% sredstava, baš koliko je isplaćeno i korisnicima čija se proizvodnja odvijala u područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima, kojima je dakle isplaćeno oko 420 milijuna eura.
Samodostatnost i dalje niska
Ovolika iskorištenost sredstava svrstava nas u sam vrh država članica, a posebno važnom treba istaknuti činjenicu da je za razliku od drugih, nama ovo prvi program koji koristimo. U pretpristupnom razdoblju, s neusporedivo manje sredstava i tek s nekoliko mjera, iskorištavali smo između 50 i 55% sredstava, ali nam je to razdoblje očito poslužilo kao dobra priprema za ono čemu svjedočimo danas. Pripremila se hrvatska administracija, ali i poljoprivrednici koji s velikim nadanjima iščekuju svaki novi natječaj.
Sredstva smo dakle iskoristili u potpunosti, no koliko se to ustvari odrazilo na hrvatsku poljoprivredu, teško je zaključiti samo na osnovu ovih brojeva. Već tradicionalno, Hrvatska je samodostatna uglavnom u proizvodnji žitarica koje su i naš izvozni proizvod, dok u većini ostalih kultura zadovoljavamo tek manji dio vlastitih potreba. Tako krumpira za vlastite potrebe proizvodimo 47%, mrkve tragično niskih 26%, nešto smo bolji u mesu kojeg proizvodimo za 62% svojih potreba, a jaja za 84%. Zanimljiva je situacija i kod maslinova ulja, kojeg prema podacima iz Zelenog izvješća – pregleda stanja poljoprivrede RH u 2024. godini, proizvodimo za zadovoljavanje manje od 50% potreba, što upućuje na trajnu uvoznu ovisnost. Ipak, ovdje treba biti oprezan u promatranju brojeva, s obzirom na to da se velike količine maslinova ulja na tržište plasiraju izvan službenih distributivnih kanala, pa uglavnom podaci o prodaji ostaju nezabilježeni.
U 2026. novi natječaji iz SPZPP-a
Provedba Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike pokazuje sličnu tendenciju iskorištenja, pa će rezultati i njegove provedbe na kraju razdoblja sigurno biti na razini onih PRR.
U sljedećoj, 2026. godini očekuje nas raspisivanje velikog broja natječaja, koji su u ovoj godini nekako bili na čekanju. Prije svega tu mislim na dugo najavljivane pa odgađane natječaje za ulaganja u diverzifikaciju dohotka poljoprivrednih gospodarstava na nepoljoprivredne aktivnosti (Intervencija 75.02) i razvoj poslovanja u ruralnim područjima (Intervencija 73.14), usmjerena prije svega na pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga na poljoprivrednom gospodarstvu. Očekuje nas i još jedan natječaj za mala poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike, te natječaj koji bi mogao posebno razveseliti sve one u priobalju, a odnosi se na intervenciju 73.01. – Neproizvodna ulaganja u poljoprivredi za prirodu i okoliš, kroz koju će biti moguće ulagati i u gradnju terasastih terena, odnosno izgradnju novih suhozida.
Na kraju podsjećam kako u 2026. godini jedinstveni zahtjev, onaj za izravna plaćanja i IAKS intervencije možete podnositi već od 7. siječnja zaključno s 15. svibnja, a osim u podružnicama Agencije za plaćanja prema adresi sjedišta poljoprivrednoga gospodarstva, zahtjev možete podnijeti i putem AGRONET sustava, uz potpisivanje odgovarajućom vjerodajnicom, najmanje srednje razine sigurnosti (tokeni banaka i sl.).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....