Opasan korovBiljka koju je teško suzbiti širi se na nova područja, a njezina prisutnost može ugroziti poljoprivredne površine, uključujući i maslinike

Srebrnolisna pomoćnica (Solanum elaeagnifolium) invazivna je strana biljka podrijetlom iz Sjeverne i Južne Amerike koja je zabilježena i u Hrvatskoj. Posebno je problematična u poljoprivredi jer se teško suzbija, brzo se širi i može konkurirati uzgajanim biljkama za vodu i hraniva. Zabilježena je i u blizini Metkovića, a njezino širenje razlog je za oprez i među dalmatinskim poljoprivrednicima, uključujući maslinare.

Kako je prepoznati?

Srebrnolisnu pomoćnicu nije teško zapaziti ako znamo na što treba obratiti pozornost. Riječ je o višegodišnjoj zeljastoj biljci koja može narasti do jednog metra visine. Stabljike i listovi prekriveni su sitnim dlačicama zbog kojih biljka poprima sivkast, odnosno srebrnast izgled. Ima svijetloplave do ljubičaste cvjetove sa žutim prašnicima, dok se nakon cvatnje razvijaju okrugli plodovi koji su u početku zeleni, a sazrijevanjem postaju žutonarančasti.

Ipak, njezin izgled nije ono što najviše zabrinjava. Problem se krije ispod površine tla, u snažnom korijenskom sustavu koji može prodrijeti i do dva metra dubine. Iz podzemnih dijelova razvijaju se novi izboji, zbog čega biljka može ponovno izrasti i nakon uklanjanja nadzemnog dijela.

Prema radu Nenada i Maje Novak iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, objavljenom 2024. godine u Glasilu biljne zaštite, srebrnolisna pomoćnica u Hrvatskoj je zabilježena na otocima Plavniku, Visu, Viru i Pagu, u luci Gaženica kod Zadra, u Šibeniku i njegovu zaleđu te u blizini Metkovića. Na području Dubrovačko-neretvanske županije evidentirana je u naselju Glušci.

Problem i za maslinare

Srebrnolisna pomoćnica najveće probleme stvara u poljoprivredi, gdje se natječe s uzgajanim biljkama za vodu, hraniva i prostor. Može zakoroviti oranice, vinograde, voćnjake, pašnjake i maslinike, a posebno joj pogoduju toplija i sušnija područja.

Upravo su takvi uvjeti razlog zbog kojeg njezino širenje treba ozbiljno shvatiti i u mediteranskom dijelu Hrvatske. Razvijen korijen omogućuje joj da crpi vodu iz dubljih slojeva tla, što joj daje prednost u sušnim razdobljima. U masliniku, kao i u drugim nasadima, može konkurirati stablima za raspoloživu vodu i hraniva, a njezina prisutnost dodatno otežava održavanje zemljišta.

Dodatni problem predstavlja njezino širenje. Biljka se razmnožava sjemenom, ali i vegetativno, preko dijelova korijena. Sjeme može ostati klijavo u tlu najmanje deset godina, pa uklanjanje nekoliko vidljivih biljaka ne znači da je problem riješen.

Širi se i ljudskom aktivnošću

Srebrnolisna pomoćnica može se proširiti na nova područja prijenosom sjemena i dijelova biljke, primjerice zemljom, poljoprivrednim strojevima, prijevoznim sredstvima ili stočnom hranom. Poseban problem može nastati kada se korov usitnjava frezanjem jer se dijelovi korijena mogu prenijeti na druge dijelove parcele i iz njih se mogu razviti nove biljke.

U šibenskom zaleđu, gdje su zabilježene veće zahvaćene površine u Hrvatskoj, stručnjaci su upozorili na pojavu ove vrste na poljoprivrednim zemljištima, pašnjacima i drugim površinama. Primjer iz tog područja pokazuje koliko je važno reagirati dok su žarišta još ograničena.

Ako se u masliniku ili na okolnim površinama pojavi biljka koja odgovara ovom opisu, ne treba je odmah pokušavati suzbiti nasumičnom primjenom herbicida. Najprije je važno potvrditi o kojoj je vrsti riječ, a zatim se posavjetovati sa stručnjakom za zaštitu bilja o odgovarajućim mjerama. Pritom treba izbjegavati obradu tla koja bi mogla raznijeti dijelove korijena na druge površine.

Važno je reagirati na vrijeme

Srebrnolisna pomoćnica još nije široko rasprostranjena u Hrvatskoj, što je razlog više da se njezino širenje pokuša zaustaviti na vrijeme. Jednom kada se ustali na određenom području, njezino iskorjenjivanje postaje znatno zahtjevnije zbog snažnog korijena i dugovječnosti sjemena.

Za maslinare je zato važno redovito pregledavati nasade i okolne površine te obratiti pozornost na nepoznate biljke koje se pojavljuju uz putove, kanale, na zapuštenim zemljištima ili unutar nasada. Pravodobno prepoznavanje i stručno određivanje vrste prvi su koraci u sprječavanju njezina daljnjeg širenja.

Izvor: Nenad Novak i Maja Novak, „Srebrnolisna pomoćnica (Solanum elaeagnifolium Cav.) – prijetnja iz sjene”, Glasilo biljne zaštite, 2024.