Kad ljeto pritisne vrt, prva se promjena vidi na zemlji. Površina se stvrdne, popuca, posivi i počne odbijati vodu kao da je više ne može primiti. Biljke tada izgledaju kao da im stalno nešto nedostaje, iako ih redovito zalijevamo. Listovi klonu usred dana, cvjetovi brže prolaze, mladi plodovi se sporije razvijaju, a zemlja se već nekoliko sati nakon zalijevanja ponovno čini suhom. Problem nije uvijek samo u količini zalijevanja – velik dio vlage gubi se s gole površine tla, izložene suncu, vjetru i visokim temperaturama.
Malč je jednostavan pokrov koji se polaže oko biljaka, preko zemlje, s ciljem da uspori isparavanje, ublaži zagrijavanje tla, smanji rast korova i pomogne zemlji da ostane rahla i življa. Može napraviti veliku razliku između zemlje koja se pretvara u suhu koru i zemlje koja dulje zadržava vlagu nakon zalijevanja ili kiše. U našim krajevima, gdje su ljeta sve duža, sunce jače, a razdoblja bez kiše znaju potrajati, gola zemlja vrlo brzo postaje problem. Kad je površina tla nezaštićena, sunce je izravno zagrijava, vjetar odnosi vlagu, a svako zalijevanje kratko traje. Voda najprije navlaži površinu, zatim dio otječe, dio ispari, a korijen biljke dobije manje nego što mislimo. Malč tu djeluje kao tanki zaštitni pokrivač. Ne stvara vodu, ne može zamijeniti zalijevanje i neće spasiti biljku koja je već dugo u potpuno suhoj zemlji, ali pomaže da ono što je u tlu već prisutno ne nestane prebrzo.
ZAŠTO SE ZEMLJA BEZ ZAŠTITE TAKO BRZO SUŠI
Kada je zemlja izložena jakom suncu, njezina se površina brzo zagrijava. Sitne pore u tlu gube vlagu, gornji sloj se zbija, a nakon zalijevanja se zna stvoriti tvrda pokorica. Takva površina otežava prodor nove vode, pa se dogodi da zalijevamo, a voda se zadržava na vrhu ili otječe prema rubovima gredice. To se lako vidi u povrtnjaku – rajčice, paprike, tikvice, krastavci i salata ne reagiraju jednako na vrućinu, ali svima odgovara stabilnija vlaga u području korijena. Ako se tlo naglo suši pa ponovno obilno zalijeva, biljke prolaze kroz stalne promjene. Jedan dan imaju previše vode na površini, drugi dan premalo u dubljem sloju. Kod osjetljivih kultura to može dovesti do zastoja u rastu, slabijeg zametanja plodova ili pucanja plodova nakon nagle kiše.
Malč usporava taj ritam naglog sušenja. Kada se stavi preko već navlažene zemlje, on čuva vlagu ispod sebe. Sunce tada ne udara izravno u tlo, vjetar ne isušuje površinu istom brzinom, a korijen ima ujednačenije uvjete. Zemlja pod malčem ostaje mekša, manje se pregrijava i lakše prima vodu pri sljedećem zalijevanju.
ŠTO SVE MOŽE POSLUŽITI KAO MALČ
Malč može biti organski ili neorganski. U vrtovima se najviše koriste organski materijali jer se s vremenom razgrađuju i popravljaju zemlju. To mogu biti slama, sijeno bez sjemena korova, usitnjena kora, drvena sječka, suho lišće, kompost, pokošena trava koja se prethodno prosušila, borove iglice, usitnjene grančice ili mješavina više materijala. Svaki od njih ima svoje prednosti, ali i sitne zamke.
Slama je vrlo dobra za povrtnjake jer je lagana, prozračna i dobro čuva vlagu. Posebno je korisna oko rajčica, paprika, krastavaca, tikvica i jagoda, jer sprječava da plodovi leže izravno na zemlji. Suho lišće može biti odličan materijal, ali ga je dobro malo usitniti kako se ne bi slijepilo u debele, zbijene slojeve kroz koje voda teško prolazi. Pokošena trava može pomoći, no ne smije se stavljati svježa u debelom sloju jer se tada zagrijava, sljepljuje i može početi neugodno mirisati. Bolje ju je prvo prosušiti pa nanositi postupno, u tanjem sloju.
Drvena sječka i usitnjena kora dobro se uklapaju oko trajnica, ukrasnog grmlja, voćaka i staza. Traju dulje od slame i lišća, ali ih ne treba ukopavati u zemlju oko povrća jer pri razgradnji mogu privremeno vezati dio dušika u površinskom sloju. Kao pokrov na površini ne predstavljaju isti problem, pogotovo ako je zemlja prije toga nahranjena kompostom.
Kompost je poseban oblik malča jer istovremeno pokriva i hrani tlo. On ne traje dugo kao drvena sječka, ali poboljšava strukturu zemlje, pomaže zadržavanju vlage i potiče život u tlu. Dobar je izbor za gredice, trajnice i povrtnjak, naročito kada se stavlja u tanjem sloju pa se po potrebi prekriva slamom ili lišćem.
Neorganski malčevi, poput šljunka, kamenčića ili geotekstila, imaju drugo mjesto u vrtu. Šljunak može biti dobar u mediteranskim gredicama s lavandom, ružmarinom, kaduljom i drugim biljkama koje vole propusno tlo. On čuva površinu od isušivanja i daje uredan izgled, ali ne hrani zemlju. Tamne folije i umjetni pokrovi mogu zagrijavati tlo i smanjiti korov, no u kućnom vrtu ih treba koristiti promišljeno jer ne poboljšavaju život tla kao organski materijali.
KAKO PRAVILNO POSTAVITI MALČ
Najveća greška je staviti malč na već suhu zemlju i očekivati da će riješiti problem. Malč najbolje radi kada se postavi nakon kiše ili nakon dobrog, dubokog zalijevanja. Zemlja najprije treba primiti vodu, a tek se zatim prekriva. Tako se vlaga zadržava ispod zaštitnog sloja, umjesto da se suhoća samo zatvori pod pokrovom. Prije malčiranja dobro je ukloniti korov, razbiti tvrdu pokoricu i po potrebi dodati malo zrelog komposta. Zatim se malč rasporedi oko biljaka u ravnomjernom sloju. Kod povrća i cvijeća dovoljan je sloj od nekoliko centimetara, dok se oko grmova i stabala može staviti nešto deblji sloj. Važno je da malč ne dodiruje izravno stabljiku, vrat biljke ili deblo. Oko biljke treba ostaviti mali slobodan krug kako bi zrak mogao cirkulirati i kako se vlaga ne bi zadržavala tik uz osjetljivo tkivo.
Debljina sloja ovisi o materijalu. Sitni materijali, poput komposta ili usitnjenog lišća, stavljaju se tanje jer se lakše zbijaju. Krupniji materijali, poput slame ili drvene sječke, mogu ići malo deblje jer kroz njih zrak i voda lakše prolaze. Ako se nakon zalijevanja primijeti da voda ostaje na vrhu malča i sporo dolazi do zemlje, sloj je predebeo ili previše zbijen. Tada ga treba razrahliti ili dio ukloniti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....