Ružmarin jedna je od najomiljenijih mediteranskih biljaka – mirisan, otporan i iznimno zahvalan za uzgoj. Iako prirodno uspijeva u vrtu i na krškim terenima, ružmarin se uspješno može uzgajati i u tegli, što ga čini odličnim izborom za balkone, terase i kuhinjske prozore. Ne uspijeva svima, no uz nekoliko osnovnih pravila, ova aromatična biljka može godinama krasiti vaš dom i obogaćivati jela.
ODABIR TEGLE I POLOŽAJ
Za uspješan uzgoj ružmarina u tegli ključno je osigurati dobru drenažu. Tegla treba imati otvor na dnu kako se višak vode ne bi zadržavao, jer ružmarin ne podnosi „mokre noge“. Idealne su glinene ili keramičke posude koje omogućuju disanje korijena. Što se tiče zemlje, ružmarin voli propustan i lagan supstrat. Najbolji izbor je mješavina kvalitetne zemlje za začinsko bilje s dodatkom pijeska ili perlita. Time se osigurava prozračnost i sprječava zadržavanje vlage oko korijena.
Ružmarin je biljka sunca. Za zdrav rast i bogat miris potrebno mu je najmanje šest do osam sati izravne sunčeve svjetlosti dnevno. Najbolje uspijeva na južnim ili zapadnim balkonima, kao i na sunčanim prozorskim daskama. Ako se uzgaja u zatvorenom prostoru, važno je osigurati dovoljno svjetla, osobito tijekom zimskih mjeseci kada su dani kraći.
PRIHRANA I NJEGA
Jedna od najčešćih pogrešaka u uzgoju ružmarina je pretjerano zalijevanje. Ova biljka bolje podnosi sušu nego višak vode. Zalijeva se tek kada se gornji sloj zemlje osuši, a ljeti nešto češće nego zimi. Zimi, osobito ako se ružmarin drži u hladnijem prostoru, zalijevanje treba svesti na minimum. Previše vlage u tom razdoblju može dovesti do truljenja korijena.
Ružmarin nije zahtjevan kada je riječ o gnojidbi. Dovoljno ga je prihraniti jednom do dva puta tijekom vegetacijske sezone blagim organskim gnojivom ili gnojivom za začinsko bilje. Previše hranjivih tvari može rezultirati bujnim, ali manje aromatičnim listovima. Redovito obrezivanje potiče grananje i održava biljku kompaktom. Vrhovi se mogu rezati tijekom cijele godine, a najbolje je rezati mlađe, zelene dijelove biljke.
Iako je ružmarin relativno otporan, biljke u teglama osjetljivije su na niske temperature. U kontinentalnim krajevima preporučuje se tijekom zime premjestiti teglu u zaštićen, svijetao i hladniji prostor, poput stubišta ili negrijane prostorije. U priobalju ružmarin može prezimiti i na otvorenom, ali ga je u slučaju jačeg mraza dobro zaštititi.
BILJKA S MNOGO KORISTI
Osim što je neizostavan začin u kuhinji, ružmarin je i cijenjena ljekovita biljka. Njegov miris djeluje osvježavajuće i potiče koncentraciju. Uzgojen u tegli, uvijek je pri ruci – svjež, mirisan i domaći. Uz malo pažnje i puno sunca, ružmarin u tegli može postati dugogodišnji saveznik svakog ljubitelja mediteranskog bilja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....