Pasiflora, poznata i kao Isusova kruna, izgleda neobično i raskošno, s tankim nitima, pravilnim krugovima i bojama koje se slažu u predivan oblik, piše portal Posadi sam. Svima nam je poznata baš zbog tog egzotičnog izgleda. Ako joj se odabere dobro mjesto i odmah osigura potpora za penjanje, nije teška za uzgoj. Kada joj uvjeti odgovaraju, raste brzo, hvata se za ogradu ili zid te za kratko vrijeme prekrije velik prostor listovima i cvjetovima.
Potječe iz toplijih krajeva Srednje i Južne Amerike, pa voli sunce, toplinu i zaklon od hladnog vjetra. U našim krajevima najbolje uspijeva uz obalu i na otocima, gdje su zime blaže. Najpoznatija ukrasna vrsta kod nas je Passiflora caerulea, odnosno plava pasiflora. Prepoznaje se po krupnim cvjetovima u kojima se miješaju bijela, plava, ljubičasta i zelenkasta boja. Nakon cvatnje mogu se pojaviti ovalni narančasti plodovi koji podsjećaju na marakuju, ali ih ne treba s njom brkati. Prava marakuja dolazi od vrste Passiflora edulis, koja se uzgaja zbog jestivih plodova. Ukrasna pasiflora kod nas se sadi ponajprije zbog cvijeta i bujnog zelenila, a ne zbog plodova za jelo.
SUNCE, PROPUSNA ZEMLJA I ČVRST OSLONAC
Pasiflori najviše odgovara sunčan položaj, iako može rasti i u laganoj polusjeni. Najljepše cvate ondje gdje ima dovoljno svjetla, uz južni ili zapadni zid ili ogradu. Zaklonjeno mjesto joj pogoduje jer je štiti od hladnog vjetra, a zid tijekom dana zadržava toplinu pa joj pomaže u svježijim noćima.
Pri sadnji treba razmišljati o prostoru jer pasiflora nije mala biljka koju ćemo lako držati pod kontrolom bez rezidbe. Njezini izboji mogu narasti više metara, a u dobrim uvjetima brzo se isprepletu po potpori. Zato joj trebaju čvrsta rešetka, ograda, žica, pergola ili zidna konstrukcija. Slabi štapići i privremene mreže brzo postanu premali.
Tlo treba biti rahlo, propusno i obogaćeno kompostom. Pasiflora ne voli da joj korijen stoji u vodi, pa u teškoj i zbijenoj zemlji može patiti. Ako se sadi u posudu, drenaža je još važnija. Posuda mora imati otvore za otjecanje vode, a supstrat ne smije biti težak ni stalno mokar. Najbolje ju je saditi u proljeće, kada prođe opasnost od jačeg mraza, jer tada ima dovoljno vremena da se ukorijeni prije zime.
ZALIJEVANJE I REZIDBA
Nakon sadnje treba je redovito zalijevati dok se ne primi, a kasnije će bolje podnijeti kraća sušna razdoblja. Tijekom ljetnih vrućina ipak traži vodu, naročito ako raste u posudi. Tada se supstrat brzo isušuje pa je zalijevanje potrebno češće nego kod biljaka posađenih u vrtu. Bolje je zaliti temeljito nego stalno dodavati male količine vode koje ostaju samo u površinskom sloju zemlje.
S gnojidbom ne treba pretjerivati. Previše hranjiva može potaknuti mnogo listova, a manje cvjetova. Dobar početak je zreo kompost u sadnoj jami, a tijekom sezone može se povremeno dodati gnojivo za cvatuće biljke. Biljke u posudama brže troše hranjiva, pa ih treba pažljivije prihranjivati.
Rezidba je važna jer pasiflora brzo preraste prostor koji joj je namijenjen. Najbolje ju je orezati u rano proljeće, kada se vidi što je prezimilo i što se osušilo. Tada se uklanjaju suhi, slabi i pregusti izboji, a zdravi se usmjeravaju po potpori. Ako se tijekom ljeta previše razraste, mogu se prikratiti vrhovi koji izlaze izvan željenog prostora. Redovit umjereni rez puno je lakši nego kasnije spašavanje biljke koja se godinama zapetljavala po ogradi.
UZGOJ U POSUDI I PREZIMLJAVANJE
U hladnijim krajevima pasifloru je najbolje uzgajati u velikoj posudi. Veća tegla daje korijenu više prostora, bolje zadržava vlagu i olakšava rast. Ljeti može stajati na balkonu ili u vrtu, na toplom i svijetlom mjestu. Dobro joj je dati potporu kako bi se rast mogao lakše voditi. Pred zimu se posuda premješta u zatvoreno prije jačeg zahlađenja. Pasiflori ne treba topla soba – bolje prezimljava u svijetlom i hladnijem prostoru u kojem temperatura ostaje iznad smrzavanja. Tada se rast usporava, a zalijevanje se smanjuje. Zemlja se ne smije potpuno osušiti, ali ne smije biti ni stalno mokra.
Ako tijekom zime odbaci dio listova, to ne znači odmah da je propala. Važno je da su stabljike žive i elastične. U proljeće se odstrani sve suho, biljka se prikrati i postupno iznosi van kada zatopli. Ne treba je odmah staviti na najjače sunce ako je zimu provela u zatvorenom, nego je bolje nekoliko dana privikavati na vanjske uvjete.
CVJETOVI, PLODOVI I RAZMNOŽAVANJE
Cvijet pasiflore definitivno je njezin najveći ukras. Svaki cvijet traje kratko, ali biljka tijekom sezone stvara nove pupove i dugo ostaje zanimljiva. Privlači pčele i druge oprašivače, pa ima i korisnu ulogu. Nakon cvatnje razvijaju se plodovi puni sjemenki, koji kod plave pasiflore s vremenom poprime žutu ili narančastu boju.
Razmnožavati se može mladim izdancima koji se pojave oko matične biljke, reznicama ili sjemenom. Najlakše je odvojiti mlade biljčice koje izbiju iz korijena i presaditi ih u posudu ili na drugo mjesto u vrtu. Reznice se uzimaju sredinom ljeta, s mladih, ali ne potpuno mekanih izboja. Sjetva je moguća iz zrelih plodova, no klijanje može potrajati nekoliko tjedana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....