Smrdljivi martini pripadaju skupini kukaca čija prisutnost postaje posebno primjetna od proljeća pa sve do kasne jeseni. Njihovo ime odražava karakteristiku koja ih jasno razlikuje od drugih štetnika, svima dobro poznati neugodan miris koji ispuštaju kao obrambeni mehanizam. Taj miris nastaje iz posebnih žlijezda smještenih na prsima i oslobađa se kada se kukac osjeća ugroženo ili ga se fizički uznemiri. Prepoznatljiv je po prilično specifičnom izgledu i građi tijela, imaju izduženo i spljošteno tijelo bez izraženih dlačica te variraju u boji od prljavo žućkasto sive do smeđe nijanse.
STANIŠTE I NAČIN ŽIVOTA
Vrlo su rasprostranjeni, a posebno im odgovaraju topla i osunčana staništa poput listopadnih šuma, parkova i vrtova, gdje pronalaze obilje hrane i mjesta za razmnožavanje. Aktivni su tijekom dana i vole toplinu, što znači da se njihova aktivnost pojačava u sunčanim razdobljima godine. Let im je relativno spor, ali glasan, pa ih je moguće lako uočiti i čuti.
Glavni razlog njihove prisutnosti u vrtovima je hrana. Smrdljivi martini hrane se biljnim sokovima koje dobivaju probijanjem biljnih tkiva svojim specijaliziranim usnim organima. Hrane se širokim spektrom biljaka, uključujući rajčicu, papriku, tikvice, kukuruz šećerac, mahunarke, voće i orašaste plodove. Mladi kukci usmjereni su na nježnije dijelove biljke poput mladih izdanaka i listova, dok odrasli napadaju plodove i sjemenke.
ŠTETE KOJE UZROKUJU
Štete koje uzrokuju na biljkama manifestiraju se na više načina – sisanje biljnih sokova dovodi do slabljenja biljke, deformacije plodova, smežuranosti i zaostajanja u rastu. Na rajčicama se pojavljuju plutaste promjene, dok na kukuruzu i mahunarkama dolazi do deformacije zrna i mahuna. Osim fizičke štete, mogu prenositi biljne viruse i druge patogene, što dodatno narušava zdravlje biljaka. Kod jačih napada dolazi i do opadanja cvjetova te slabijeg formiranja plodova.
METODE SUZBIJANJA
Suzbijanje ovih kukaca zahtijeva kombinaciju preventivnih i aktivnih mjera. Prevencija ima važnu ulogu jer smanjuje mogućnost pojave većih populacija. Jedna od osnovnih mjera je plodored, odnosno izmjena kultura na istim površinama kroz godine. Na taj način smanjuje se mogućnost nakupljanja populacije i prezimljavanja odraslih jedinki u blizini omiljenih biljaka. Pokrivanje osjetljivih kultura mrežama može spriječiti polaganje jaja i pristup mladim biljkama.
Veliku ulogu u zaštiti imaju i biljne vrste koje djeluju odbijajuće, biljke poput lavande, metvice, majčine dušice, češnjaka, nevena i krizantema poznate su po jakim mirisima koji djeluju neugodno na smrdljive martine. Njihova sadnja u blizini osjetljivih kultura može smanjiti brojnost štetnika. Eterična ulja, osobito metvice i mačje metvice, također se koriste kao prirodni repelenti jer stvaraju mirisnu barijeru koju kukci izbjegavaju.
Održavanje vrta bez korova također je važno jer mnogi korovi služe kao domaćini za razvoj ovih kukaca. Redovito uklanjanje biljnih ostataka i održavanje čistoće u vrtu smanjuje mjesta pogodna za razmnožavanje.
U prirodnom sustavu postoje i korisni organizmi koji pomažu u kontroli populacije. Ličinke bubamara hrane se jajima smrdljivih martina, dok određene vrste mrava mogu doprinijeti smanjenju njihove brojnosti. Iako ti prirodni neprijatelji ne mogu potpuno ukloniti zarazu, održavaju ravnotežu u vrtu.
Kada se pojavi veća zaraza, koriste se različite metode suzbijanja. Ručno uklanjanje moguće je kod manjih populacija, ali kod većeg broja kukaca postaje neučinkovito jer se odrasle jedinke lako razbježe. U takvim situacijama koriste se prirodni pripravci i ekološke otopine. Jedan od poznatih pripravaka je mješavina čilija i češnjaka koja djeluje kao repelent. Priprema se kuhanjem ljutih papričica u vodi, nakon čega se tekućina razrjeđuje i prska po biljkama, posebno po donjoj strani listova gdje se kukci najčešće skrivaju. Sličan učinak ima i pripravak od sjemena gorušice, koji se dobiva namakanjem i razrjeđivanjem mljevenog sjemena u vodi.
Pripravak od ljuski luka koristi se nakon višednevnog odstajanja u vodi, a djeluje zahvaljujući jakim prirodnim spojevima iz luka. Ekstrakt tratinčice koristi se kao snažniji organski insekticid, ali zahtijeva oprez jer može utjecati i na korisne kukce. Jednostavna kombinacija octa, vode i sredstva za pranje posuđa koristi se kao kontaktna otopina koja djeluje izravno na kukce.
U slučajevima jačih napada primjenjuje se i metoda prekrivanja biljaka crnom plastikom, gdje visoka temperatura tla uništava jaja i preostale jedinke. Ova metoda se koristi samo kada druge mjere ne daju rezultate. Primjena kemijskih insekticida ima ograničen učinak jer odrasli smrdljivi martini pokazuju otpornost i lako se vraćaju na tretirane površine. Neki pripravci mogu djelovati na mlađe razvojne stadije, ali njihova učinkovitost varira, pa se češće preporučuje kombinacija prirodnih i preventivnih metoda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....