Dok mnoge ljetnice šire cvijet nisko uz zemlju ili se razgranaju u mekane grmove, gladiola raste uspravno, ponosno i uredno, kao da je posađena s namjerom da privuče pogled. Iako djeluje profinjeno, gladiola nije biljka rezervirana samo za velike vrtove ni za iskusne vrtlare. Njezina ljepota dolazi do izražaja u skupinama, jer jedna biljka zna izgledati usamljeno, dok više posađenih zajedno stvara pravi ljetni prizor. U bijeloj, žutoj, ružičastoj, ljubičastoj, crvenoj, narančastoj ili dvobojnoj varijanti, gladiole donose boju u dio godine kada vrt traži biljke koje mogu izdržati sunce i visoke temperature.
DOBRO MJESTO I ZDRAVE GOMOLJASTE LUKOVICE
Gladiole se ne sade kao klasične trajnice s razvijenim korijenom, nego iz gomoljastih lukovica. One u sebi nose zalihu hrane iz koje biljka kreće u rast, zbog čega je važno birati zdrave, čvrste i neoštećene primjerke. Mekane, smežurane lukovice bolje je odbaciti jer iz njih rijetko nastane snažna biljka. Prije sadnje tlo treba dobro usitniti, očistiti od korova i obogatiti zrelim kompostom. Svježi stajski gnoj nije dobar izbor neposredno prije sadnje jer može biti prejak i potaknuti probleme s truljenjem.
Sadnja se obavlja u proljeće, kada se zemlja dovoljno zagrije. U toplijim krajevima to može biti ranije, dok se u hladnijim područjima bolje strpjeti dok prođe opasnost od kasnog mraza. Veće gomoljaste lukovice sade se dublje, otprilike deset do petnaest centimetara, jer im takva sadnja daje bolju stabilnost. Manje se mogu saditi nešto pliće. Važno je da šiljasti dio bude okrenut prema gore, a ravniji dio prema dolje, jer se iz donjeg dijela razvija korijen. Ako se želi produžiti vrijeme cvatnje, gladiole se mogu saditi u nekoliko navrata – dio se može posaditi odmah, a dio nakon desetak ili petnaest dana. Tako biljke neće sve procvjetati odjednom, nego će se cvatnja razvlačiti kroz ljeto.
ŠTO ODREĐUJE KOLIKO ĆE CVAT BITI LIJEP?
Kada gladiole krenu rasti, naizgled ne traže mnogo. Njihovi listovi izbijaju iz zemlje i postupno formiraju uspravnu biljku, no baš u toj fazi treba paziti da ne pate od suše, zbijene zemlje ili konkurencije korova. Korov im može oduzimati vlagu i hranjiva, pa je dobro tlo oko biljaka održavati čistim. Plitko rahljenje pomaže zemlji da ne stvori tvrdu pokoricu, ali treba paziti da se ne oštete mladi korjenčići.
Gladiole vole ravnomjernu vlagu, ali ne podnose stajanje u vodi. To znači da ih za sušna razdoblja treba zalijevati dublje, a ne samo površno poškropiti zemlju. Površno zalijevanje potiče korijen da ostane plitko, dok dublje zalijevanje pomaže biljci da se bolje učvrsti. Najbolje je zalijevati zemlju oko biljke, a ne močiti cvjetove i lišće bez potrebe. U ljetnim vrućinama sloj malča može pomoći da se vlaga dulje zadrži u tlu, ali malč ne smije biti naguran izravno uz stabljiku.
Gladiole mogu narasti visoko, a kada se otvore brojni cvjetovi, stapka postaje teška. Nakon kiše ili jačeg vjetra cijela biljka može se nagnuti. Najjednostavnije je postaviti potporu dok je biljka još mlada, prije nego što se cvjetna stapka razvije. Kasnije je teže vezati je bez oštećenja. Vezanje treba biti labavo, toliko da drži biljku uspravno, ali da ne steže stabljiku.
NJEGA NAKON ŠTO CVIJET PROĐE
Najveća nagrada dolazi kada se na visokoj stapki počnu otvarati pupovi! Cvat se otvara postupno, najčešće od donjih cvjetova prema vrhu, pa jedna stapka može dugo izgledati zanimljivo. U vrtu su posebno lijepe kada se sade uz niže cvijeće koje im pokriva donji dio, jer listovi gladiola nakon cvatnje nisu uvijek najukrasniji. Dobro se slažu s cinijama, dalijama, rudbekijama, kadificama i drugim ljetnim biljkama koje vole sunce.
Za vazu se gladiole režu kada se donji cvjetovi počnu otvarati, a gornji su još u pupu. Tako će se u vodi postupno otvarati i dulje trajati. Rez treba napraviti čistim i oštrim alatom. Važno je ne ukloniti previše listova s biljke, jer listovi nakon cvatnje hrane gomoljastu lukovicu za sljedeću sezonu. Ako se odreže sve zeleno, biljka nema dovoljno snage spremiti hranu u podzemni dio. Nakon što cvijet uvene, cvjetnu stapku treba ukloniti, ali listove treba ostaviti dok sami ne počnu žutjeti i sušiti se. To mnogima izgleda neuredno, pa ih prerano odrežu, ali time slabe lukovicu. Strpljenje nakon cvatnje važno je kao i njega prije cvatnje. Biljka tada radi tiho, bez raskošnog cvijeta, ali sprema energiju za iduću godinu.
Gladiole mogu imati problema s tripsima, sitnim štetnicima koji oštećuju listove i cvjetove, pa se na biljkama mogu pojaviti srebrnkaste mrlje, deformirani pupovi ili neugledni cvjetovi. Najbolja zaštita počinje zdravim sadnim materijalom, prozračnom sadnjom i redovitim pregledom biljaka. Ako se primijete oštećenja, treba reagirati na vrijeme, ukloniti jako napadnute dijelove i paziti da se problem ne širi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....