Cikla je povrće skromno i tiho – ne traži veliku pažnju, ne gura se među najpoželjnije ljetne plodove, nema slavu rajčice, paprike ili tikvice. No, cikla je zahvalna biljka. Može se uzgajati na manjim površinama, pa čak i u većim posudama, a za kuhinju daje više od samog korijena. Pogodna je i za početnike, a mladi korijeni se beru već nakon četrdeset do šezdeset dana, ovisno o sorti i uvjetima. Cikla je zanimljiva i jer se ne mora sijati samo jednom – tko želi dulju berbu, može je sijati u manjim količinama kroz sezonu, umjesto da sve odjednom posije.
ŠTO JE NAJVAŽNIJE ZA DOBRU CIKLU
Cikla razvija zadebljali korijen, pa tlo mora biti rahlo, usitnjeno i bez većeg kamenja. Ako naiđe na tvrdu grudu, plitak sloj zemlje ili zbijenu podlogu, korijen se izobliči, ostaje sitan ili razvije nepravilan oblik. Najbolje joj odgovara vrtna zemlja koja dobro drži vlagu, ali se ne pretvara u blato nakon svake kiše ili zalijevanja. Previše zbijena zemlja guši rast, a previše suha zemlja vodi prema tvrdim i drvenastim korijenima.
Sjetva se obavlja izravno u tlo. Sjeme se polaže plitko, na oko dva i pol centimetra dubine, a redovi se mogu razmaknuti oko trideset centimetara. Dobro je ostaviti dovoljno prostora da svaki korijen ima mjesta za širenje. Kod uzgoja u posudi treba birati veću posudu, široku barem četrdeset centimetara, napunjenu kvalitetnim supstratom i postavljenu na sunčano mjesto.
Cikla slabo raste na kiselim tlima, traži ujednačenu vlagu i ne odgovara joj reakcija tla ispod vrijednosti šest na ljestvici kiselosti. Cikla je osjetljiva i na manjak bora – hranjiva koje utječe na pravilan razvoj korijena. To u praksi znači da prije sjetve treba dobro oplemeniti zrelim kompostom i paziti da se zemlja ne isuši do pucanja.
REDOVITA VODA, BEZ PRETJERIVANJA
Najbolje rezultate daje stalna, umjerena vlaga. U ljetnim mjesecima dobro pomaže tanak sloj malča koji usporava isparavanje vode i sprječava stvaranje tvrde pokorice na površini tla. Mlade biljke treba držati čistima od korova jer korov brzo uzima vodu i hranu, a cikla u početku nema snažan sklop listova koji bi ga sam zasjenio. Ako nikne pregusto, biljke treba prorijediti. To nije gubitak, jer se mladi listovi mogu iskoristiti u kuhinji. Kada se cikla ostavi pregusto, korijen nema mjesta i ostaje sitan. Kod mladih korijena to može biti poželjno ako se želi sitna cikla za brzu potrošnju, ali za veće glavice treba ostaviti dovoljno razmaka.
KADA BRATI
Cikla je najukusnija dok je mlada, sočna i glatke strukture. Ako se predugo ostavi u zemlji, postaje tvrda i vlaknasta. Preporuka je vaditi je dok je korijen širok otprilike četiri do sedam centimetara, odnosno dok je veličine manje lopte. Cikla se može brati od ranog ljeta do sredine jeseni, ovisno o terminu sjetve i sorti, a korijen ne bi trebalo pustiti da previše naraste jer može odrvenjeti.
Berba se ne radi grubim čupanjem iz suhe zemlje. Bolje je tlo prvo malo navlažiti ili pričekati nakon kiše, zatim ga pažljivo razrahliti vilama i izvući korijen bez oštećenja. Ako se cikla čuva za zimu, listove treba odrezati ili zavrnuti nekoliko centimetara iznad korijena, a ne rezati duboko u samu glavicu. Oštećen korijen brže propada.Cikla posijana od lipnja nadalje može se vaditi u jesen i spremiti za zimske mjesece. Veći, neoštećeni korijeni mogu se čuvati u suhom pijesku, kompostu ili kokosovim vlaknima, na hladnom i zaštićenom mjestu. U blažim područjima, gdje nema jačeg smrzavanja tla, kasniji usjev može neko vrijeme ostati i u zemlji, pa se vaditi prema potrebi.
CIJELA BILJKA MOŽE ZAVRŠITI U TANJURU
Najpoznatija je kuhana i ukiseljena cikla, ali njezina primjena ne staje na tome. Pečena cikla ima slađi, puniji okus i dobro se slaže s maslinovim uljem, češnjakom, kozjim sirom, orasima, limunovim sokom i svježim začinskim biljem. Sirova se može naribati s mrkvom i jabukom, a kuhana se može pretvoriti u namaz s jogurtom, češnjakom ili slanutkom.
Listovi su vrijedan dio biljke koji se ne mora baciti. Mladi listovi mogu se dodati salatama, dok se veći mogu kratko prokuhati ili pirjati. Po okusu podsjećaju na blitvu i špinat, što nije neobično jer pripadaju istoj široj biljnoj skupini. Kod berbe listova treba biti umjeren jer ako se s biljke skine previše lisne mase, korijen će se slabije razvijati. Bolje je uzeti nekoliko vanjskih listova i ostaviti biljci dovoljno zelene površine da nastavi rasti.
Cikla ima mnogo vode, vlakna, kalij i folate, uz vrlo malo masnoće. Za njezinu boju zaslužni su biljni pigmenti betalaini, a znanstveni radovi o cikli kao funkcionalnoj hrani posebno izdvajaju nitrate i betalaine kao važne bioaktivne spojeve. Zbog prirodnih nitrata cikla je postala zanimljiva i sportašima, ali s njom ne treba pretjerivati niti joj pripisivati čuda. Ljudi skloni bubrežnim kamencima trebaju biti umjereni jer cikla pripada namirnicama bogatijima oksalatima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....