Kad krene ljetna vlaga i sparina, nagla promjena vremena i zalijevanje koje se ne obavlja onako kako bi trebalo, listovi vrlo brzo pokažu da biljka nije u ravnoteži. Nerijetko se u takvim trenucima okrećemo onome što već imamo u kući. Mlijeko i soda bikarbona među najpoznatijim su domaćim pripravcima za njegu povrća jer su dostupni, jeftini i jednostavni za pripremu. Naravno, nisu zamjena za ozbiljnu zaštitu kada se bolest već razmahala, ali mogu biti korisna pomoć kada se koriste na vrijeme, u blagom omjeru i uz puno opreza.
Ovaj pripravak najviše se veže uz pepelnicu, gljivičnu bolest koja se lako prepoznaje po bijeloj ili sivkastoj prevlaci na listovima. Na prvi pogled izgleda bezazleno, kao prašina koju bi se moglo obrisati prstima, ali s vremenom slabi biljku, smanjuje fotosintezu, usporava rast i može utjecati na rod. Kod tikvica, krastavaca i bundeva pepelnica zna napraviti pravu štetu jer listovi nose velik dio snage biljke, a kada oni propadnu, plodovi ostaju slabije hranjeni, biljka brže stari, a berba se skraćuje.
NA KOJEM POVRĆU KORISTITI PRIPRAVAK
Mlijeko i soda bikarbona najviše se koriste na povrću koje ima mekanu, osjetljivu ili bujnu lisnu masu, posebno ako je sklono pepelnici i sličnim gljivičnim problemima. Rajčica može imati koristi od blagog preventivnog prskanja u razdobljima kada se izmjenjuju vlaga i toplina, posebno ako se želi očuvati zdrava lisna masa i smanjiti pritisak ranih bolesti lista. Krastavci su među kulturama na kojima se ovakav pripravak najviše spominje jer pepelnica na njima zna brzo napredovati, naročito kada se biljke uzgajaju gusto, u zaklonjenom prostoru ili na mjestu gdje zrak slabo cirkulira. Tikvice i bundeve još su osjetljivije zbog velikih listova koji dugo zadržavaju vlagu i stvaraju povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti – kod njih je važno reagirati prije nego što se bijela prevlaka proširi po većem dijelu biljke. Paprika i patlidžan ne razvijaju pepelnicu jednako burno kao tikvice, ali u vlažnim i toplim razdobljima njihovi listovi također mogu oslabjeti, pa blaga preventivna njega može pomoći da ostanu čvršći i zdraviji. Kupusnjače, poput kupusa, kelja i cvjetače, imaju voštan list pa se pripravak na njima teže zadržava. Zato se u praksi nekad dodaje sasvim mala količina blagog ekološkog sapuna kako bi se kapljice bolje primile za površinu lista. Tu treba biti posebno oprezan, jer previše sapuna može nadražiti lisno tkivo. Grah i grašak također mogu imati koristi od blage zaštite, naročito kada se pojave znakovi lisnih pjega ili pepelnice u završnom dijelu vegetacije. Zelena salata traži najveću pažnju i na njoj se ovakav pripravak smije koristiti samo u ranom rastu, prije nego što počne oblikovati glavicu, jer se kasnije tekućina lako zadržava među listovima i može izazvati truljenje.
OMJER JE NAJVAŽNIJI
Za jednu litru pripravka treba 800 ml mlake vode, 200 ml mlijeka i jedna ravna čajna žličica sode bikarbone, što je približno 5 g. Soda se najprije mora dobro otopiti u vodi, a tek se zatim dodaje mlijeko. Prskalicu treba protresti prije upotrebe i povremeno tijekom prskanja, jer se sastojci mogu taložiti na dnu. Ako se koristi mlijeko s više masnoće, zaštitni film na listu može biti izraženiji, ali ne treba pretjerivati jer previše mlijeka na listovima može postati ljepljivo, kiseliti se na vrućini i privlačiti nepoželjne mirise.
Najgore je prskati usred dana, po vrućini, dok je list zagrijan. Kapljice tekućine i masnoće iz mlijeka tada mogu pojačati oštećenja na listu, a soda u prejakoj koncentraciji dodatno isušuje tkivo. Biljka koja je već klonula od žege, suše ili nedostatka vode još je osjetljivija, pa je prije tretiranja važno provjeriti u kakvom je stanju. Pripravak se nanosi u tankom sloju. List ne treba okupati, nego ga lagano orositi, s gornje i donje strane. Donja strana lista važna je jer se ondje zadržava vlaga i ondje se mnogi problemi prvo razvijaju. Ako nakon prskanja padne kiša, zaštitni sloj se ispire i tretman se može ponoviti kada se biljka osuši. U razdoblju bez kiše dovoljno je ponavljanje svakih sedam do deset dana, a ne svaki dan. Prečesto prskanje stvara opterećenje za list i tlo, posebno zbog sode.
Prije nego što se pripravak nanese na cijelu biljku, dobro je poprskati nekoliko listova i pričekati jedan dan. Ako nema smeđih mrlja, uvijanja, žućenja ili sušenja rubova, biljka ga podnosi. Mladi listovi, presadnice i biljke koje su nedavno presađene puno su osjetljivije od snažnih, dobro ukorijenjenih biljaka. Na njima se i blaži pripravci koriste s većim razmakom i u manjoj količini.
ŠTO MLIJEKO I SODA NE MOGU RIJEŠITI
Mlijeko i soda bikarbona nisu sredstvo protiv kukaca i neće zaustaviti lisne uši, trips, smrdljive martine, krumpirovu zlaticu, gusjenice ni druge štetnike koji grizu ili sišu biljku. Ako su listovi puni kukaca, treba potražiti drugi način zaštite. Jednako tako, ovaj pripravak ne liječi virusne bolesti, bakterijske infekcije ni trulež korijena. Kada je tkivo već propalo, nikakav blagi domaći pripravak ne može vratiti list u zdravo stanje.
Najviše smisla ima kada se koristi preventivno ili na samom početku problema. Ako se pepelnica tek pojavila na nekoliko listova, ti se listovi mogu ukloniti, a ostatak biljke lagano tretirati. Ako je zahvaćen velik dio biljke, ako se listovi suše, trule ili otpadaju, pripravak od mlijeka i sode više neće biti dovoljan. Tada treba ukloniti zaražene dijelove, prorijediti biljku radi boljeg protoka zraka, smanjiti vlaženje lista pri zalijevanju i po potrebi koristiti registrirano sredstvo namijenjeno jestivim kulturama.
KADA JE PRIPRAVAK OPASAN ZA BILJKU
Najveća opasnost nije u mlijeku ni u sodi pojedinačno, nego u pretjerivanju. Previše sode može spaliti listove. Oštećenja se najprije vide na rubovima, koji postaju smeđi, suhi i savijeni, a kod jačeg oštećenja list gubi zelenu boju, dobiva mrlje i na kraju otpada. Takva šteta ne nastaje uvijek odmah, pa se lako može pomisliti da je pripravak dobar, a tek nakon dan ili dva primijeti da se list promijenio.
Previše mlijeka također nije dobro jer debeo mliječni sloj može zatvoriti sitne otvore na listu kroz koje biljka izmjenjuje plinove i obavlja važne procese. Ako se pripravak nanosi preobilno, list postaje ljepljiv, na njemu se hvata prašina, a za toplog i vlažnog vremena mlijeko se može kvariti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....