Navikli smo blitvu gledati u njezinu poznatom zelenom izdanju, pa nas šarena blitva na prvu može iznenaditi. Izgleda kao da se netko poigrao bojama – jedna nosi crvene peteljke, druga žute, treća narančaste, ružičaste ili gotovo bijele. Listovi su tamnozeleni, široki i snažni, a kroz njih se protežu žile koje prate boju peteljke. Ne traži poseban tretman – tko zna uzgojiti običnu blitvu, vrlo brzo će se snaći i sa šarenom. Riječ je o istoj skupini biljaka, bliskoj cikli, samo što se kod blitve ne uzgaja zadebljali korijen, nego list i peteljka. U trgovinama se sjeme najčešće prodaje kao mješavina različitih boja, pa tek nakon nicanja vidimo kakav ćemo mali šareni red dobiti.
KAKO SE SIJE I GDJE NAJBOLJE RASTE
Šarena blitva voli rahlo, plodno i umjereno vlažno tlo. Prije sjetve dobro je gredicu očistiti od korova, usitniti zemlju i umiješati zreo kompost ili dobro odležano organsko gnojivo. Svježi stajski gnoj nije najbolji izbor neposredno prije sjetve jer može biti prejak i može narušiti ravnotežu u tlu. Bolje je pripremiti zemlju ranije, dati joj vremena da se slegne i tek onda sijati. Može se sijati izravno u vrt, najčešće od ranog proljeća, kada se tlo dovoljno zagrije i može se normalno obrađivati. U mnogim krajevima to znači od ožujka ili travnja, a sjetva se može ponavljati i kasnije, ovisno o klimi i potrebama kućanstva. Jesenska sjetva također ima smisla, posebno ondje gdje zime nisu prejake. Tada biljke mogu prezimiti i dati ranu proljetnu berbu. U toplijim područjima treba računati da joj najžešća ljetna vrućina neće biti najugodnija, pa će u takvim razdobljima više značiti redovita vlaga, malč i položaj koji barem dio dana ima laganu sjenu.
Sjeme blitve nije uvijek jedno jedino sjeme u klasičnom smislu, nego se iz jedne sjemenke može pojaviti više mladih biljčica. Zato se nakon nicanja gredica ponekad mora prorijediti. Mlade biljke koje se izvade ne treba baciti ako su zdrave i nježne. Mogu se iskoristiti kao mlado lisnato povrće ili presaditi na drugo mjesto ako se vade pažljivo. Za razvijene biljke potrebno je ostaviti dovoljno razmaka, jer šarena blitva s vremenom razvije široke listove i treba prostora za zrak i svjetlo. Pregusta sadnja donosi sitnije listove, više vlage među biljkama i veći rizik od bolesti lista.
Tko nema vrt, može je uzgojiti i u većim posudama. Važno je da posuda bude dovoljno duboka, da ima rupe za otjecanje vode i da se napuni kvalitetnim supstratom obogaćenim kompostom. U posudama treba više paziti na zalijevanje, jer se zemlja brže isušuje nego u vrtu. Biljka koja ostane bez vode može razviti grublje listove, slabije napredovati i prije krenuti u cvijet.
BLITVA NE VOLI KRAJNOSTI
Ne traži blato oko korijena, ali ne voli ni dugotrajnu sušu. Najbolje uspijeva kada je tlo ravnomjerno vlažno, a površina zaštićena od naglog isušivanja. Tu pomaže malč jer čuva vlagu, smanjuje rast korova i pomaže da se tlo ne zapeče nakon jakog sunca ili obilne kiše.
Zalijevanje je najbolje obavljati uz zemlju, bez nepotrebnog kvašenja listova. Mokri listovi, naročito u gustoj sadnji i slabom protoku zraka, mogu pogodovati razvoju pjegavosti i truleži. Ako se na listovima pojave oštećenja, treba ukloniti najlošije listove i prorijediti biljke ako su preguste. Kod kućnog uzgoja najviše problema mogu stvarati lisne uši, buhači i lisni mineri, odnosno štetnici koji ostavljaju tragove unutar lista. Manji napadi mogu se riješiti uklanjanjem oštećenih listova, ispiranjem biljaka i održavanjem vrta u dobroj kondiciji.
Blitva voli hranjivo tlo, ali previše dušika može potaknuti bujan rast mekanih listova, a takvi listovi znaju biti osjetljiviji. Najbolje je krenuti od dobre pripreme tla i kasnije, ako biljke blijede ili slabo rastu, dodati blagu organsku prihranu. U plodnom vrtnom tlu šarena blitva može rasti vrlo zahvalno i bez stalnog dodavanja gnojiva.
Jedna od prednosti je to što dobro podnosi postupnu berbu. Ne treba čekati da cijela biljka naraste do pune veličine. Mladi listovi mogu se brati ranije, dok su mekši i blažeg okusa, a veći listovi kasnije za kuhanje. Najbolje je skidati vanjske listove pri dnu, dok se sredina biljke ostavlja netaknuta. Iz srca će nastaviti rasti novi listovi, pa se ista biljka može koristiti tjednima i mjesecima.
PRIMJENA U KUHINJI
U kuhinji se šarena blitva može koristiti skoro kao obična blitva, ali njezine peteljke daju više boje i zanimljiviji izgled jelu. Mladi listovi mogu se jesti sirovi, no stariji su ukusniji kada se termički obrade. Peteljke su čvršće od lista, pa ih je dobro odvojiti i staviti kuhati ili pirjati nekoliko minuta prije zelenog dijela. Tako se izbjegne situacija u kojoj su listovi prekuhani, a peteljke još tvrde. Boje peteljki mogu lagano izblijedjeti kuhanjem, posebno ako se dugo kuhaju u mnogo vode. Zato je bolji izbor kratko kuhanje, kuhanje na pari ili pirjanje na maslinovu ulju.
Šarena blitva ima i lijepu nutritivnu vrijednost. Daje malo kalorija, a puno lisne mase, vitamina i minerala. Zeleni dio posebno se cijeni zbog vitamina K, vitamina A i vitamina C, a u biljci ima i magnezija, željeza i kalija. Obojene peteljke povezane su s biljnim pigmentima koji pridonose raznolikosti prehrane. Blitva, kao i špinat i neke druge lisnate biljke, sadrži oksalate. Zdravim osobama umjerene količine uglavnom ne predstavljaju problem, ali oni koji imaju posebne prehrambene preporuke zbog bubrežnih kamenaca ili uzimaju terapiju kod koje treba paziti na unos vitamina K trebaju se držati savjeta liječnika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....