Teško, glinasto i zbijeno tlo problem je koji se ne rješava brzo. Nakon obilnije kiše takva zemlja dugo ostaje mokra, ljepljiva je i teško se obrađuje, a za suhog vremena se lako stvrdne u tvrdu koru. Korijen povrća teže prodire u dubinu, u zemlji ima manje zraka, a voda se može zadržavati na površini ili otjecati umjesto da postupno prodire prema dubljim slojevima.
Jedan od načina da se takvo tlo postupno popravi je uzgoj pokrovnih kultura, a među njima izdvajamo raž, odnosno Secale cereale. To je jednogodišnja žitarica koja dobro podnosi hladnije razdoblje godine. Kao pokrovni usjev štiti površinu od udara kiše, smanjuje eroziju, preuzima dio hranjivih tvari koje bi se tijekom zime mogle isprati te razvija veliku količinu korijena i nadzemne biljne mase.
KAKO KORIJEN RAŽI DJELUJE NA TVRDU ZEMLJU
Raž razvija gust i vrlo razgranat vlaknast korijenov sustav. Tanki korjenčići prolaze kroz postojeće pore i pukotine u zemlji, a nakon njihova odumiranja ostaju sitni kanali kroz koje se mogu lakše kretati voda i zrak. Te kanale kasnije mogu koristiti i korijeni povrća posađenog nakon raži!
Dobro strukturirano tlo sastoji se od stabilnih grudica između kojih postoje pore različitih veličina. Takva struktura omogućuje zadržavanje dijela vode, ali i prolazak njezina viška prema dubljim slojevima. Kod glinaste zemlje koja se nakon kiše pretvara u ljepljivu masu, a nakon sušenja u tvrde grude, poboljšanje strukture može znatno olakšati obradu. Raž proizvodi veliku količinu korijena, a njezin se uzgoj povezuje s boljom stabilnošću agregata i povećanjem organske tvari. Nakon košnje nadzemni dio može ostati na površini kao malč ili se, dok je još mlad i mekan, plitko unijeti u zemlju. Razgradnjom korijena i stabljika povećava se količina organske tvari i potiče aktivnost organizama u tlu.
KADA JE SIJATI I ŠTO NAPRAVITI U PROLJEĆE
Raž se sije nakon uklanjanja glavnih ljetnih kultura, krajem ljeta ili tijekom jeseni. Dobro se uspostavlja i pri nešto kasnijoj jesenskoj sjetvi, što joj daje prednost pred brojnim drugim pokrovnim kulturama.
Gredicu nije potrebno duboko prekopavati. Uklonite veće biljne ostatke i korove, lagano razrahlite površinu, rasporedite sjeme i plitko ga prekrijte zemljom. Cilj je dobiti gust sklop biljaka čiji će korijen tijekom jeseni, zime i ranog proljeća prožeti tlo.
Raž se u proljeće uklanja prije sazrijevanja sjemena. Mlade stabljike lakše se režu i brže razgrađuju od potpuno razvijenih biljaka. Na manjim gredicama se nisko pokosi, a zelena masa ostavlja na površini kao malč. Ako se želi unijeti u zemlju, najbolje je to napraviti dok su stabljike još mlade.
Nakon njezina uklanjanja nije preporučljivo odmah sijati sitno sjeme povrća u zemlju punu svježih biljnih ostataka. Razgradnja veće količine raži može privremeno smanjiti dostupnost dušika, a biljka proizvodi i tvari koje kratko nakon uklanjanja mogu usporiti klijanje pojedinih vrsta. Zato je korisno ostaviti određeni razmak između uklanjanja raži i izravne sjetve povrća.
MOŽE LI RAŽ SAMA RIJEŠITI PROBLEM ZBIJENOG TLA?
Prirodno glinasto i zbijeno tlo nisu isti problem. Glinasta zemlja sadrži velik udio vrlo sitnih mineralnih čestica i taj se sastav uzgojem raži neće promijeniti. Promijeniti se mogu struktura, količina pora, sadržaj organske tvari i način na koji voda prolazi kroz zemlju. Jedna sjetva raži može zaštititi tlo tijekom zime, proizvesti veliku količinu korijena i biljne mase te započeti proces poboljšavanja strukture. Veće promjene razvijaju se postupno kroz više sezona!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....