Obilna i dugotrajna cvatnja ne ovisi samo o suncu i zalijevanju – biljkama je tijekom intenzivnog rasta potrebna redovita opskrba hranjivim tvarima koje omogućuju razvoj novih izbojaka, listova i cvjetnih pupova. Kada hranjiva ponestane, rast se usporava, cvjetova je sve manje i listovi gube zdravu boju.
Ljetne cvatuće vrste uglavnom se sade tijekom druge polovice travnja i u svibnju, kada prođe opasnost od jačeg zahlađenja. U početku koriste hranjive tvari iz svježeg supstrata, no njihove zalihe nisu neograničene. Biljke u posudama raspolažu malom količinom zemlje, a svakim zalijevanjem dio hranjiva izlazi kroz otvore na dnu. Supstrat zato tijekom ljeta postupno postaje siromašniji. Dakle, prihrana je važan dio njege biljaka u posudama jer dobro hranjena biljka lakše stvara novu lisnu masu, dulje cvate i bolje podnosi visoke temperature. Potrebno je pronaći ravnotežu jer premalo hranjiva usporava razvoj, dok prevelika količina gnojiva oštećuje korijen.
KADA ZAPOČETI S PRIHRANOM
Biljke nije potrebno prihraniti odmah nakon sadnje ako je upotrijebljen nov i kvalitetan supstrat. U većini slučajeva može se pričekati oko dva tjedna kako bi se korijen prilagodio novoj posudi i započeo aktivan rast. Ako supstrat sadrži gnojivo s produljenim djelovanjem, razdoblje bez nove prihrane može trajati dulje.
Tijekom svibnja i lipnja prihrana se prilagođava brzini razvoja biljke – mlade biljke koje se tek ukorjenjuju ne trebaju velike količine gnojiva, dok se njihove potrebe povećavaju stvaranjem novih izbojaka i pupova. U srpnju i kolovozu prihranjivanje se uglavnom provodi jedanput tjedno ili svaka dva tjedna, ovisno o biljnoj vrsti, veličini posude i odabranom proizvodu.
Surfinije, petunije i kalibrahoe stvaraju velik broj cvjetova pa troše više hranjivih tvari od sporije rastućih biljaka. Njima odgovara redovitija primjena slabije otopine gnojiva. Pelargonije također dobro reagiraju na kontinuiranu prihranu, dok kod begonija treba biti oprezniji jer prevelika koncentracija soli može oštetiti osjetljivo korijenje.
Tijekom ljetnih vrućina posude se zalijevaju više nego u proljeće, a voda koja prolazi kroz supstrat odnosi dio lako topljivih hranjiva. U rujnu se količina i učestalost prihrane postupno smanjuju, naročito kod onih biljaka koje se pripremaju za završetak vegetacije ili zimsko mirovanje.
KOJE GNOJIVO ODABRATI
Tekuća gnojiva praktično su rješenje za balkonsko cvijeće jer se razrjeđuju u vodi, a hranjive tvari brzo postaju dostupne korijenu. Njihovo je djelovanje kraće pa se primjena mora redovito ponavljati. Pri odabiru proizvoda treba razlikovati gnojiva za zelene biljke od onih namijenjenih cvatućim vrstama. Dušik potiče razvoj listova i izbojaka, kalij pridonosi stvaranju cvjetova i otpornosti biljke, dok je fosfor važan za razvoj korijena i prijenos energije. Najsigurnije je odabrati cjelovito gnojivo za cvatuće biljke i pridržavati se preporučene koncentracije.
Sporootpuštajuća gnojiva dolaze u obliku granula, kuglica ili štapića. Umiješaju se u supstrat tijekom sadnje ili se pažljivo utisnu u zemlju oko već posađene biljke. Hranjive tvari oslobađaju se postupno, pa jedna primjena može trajati nekoliko tjedana ili mjeseci. Mogu se kombinirati sporootpuštajuća i tekuća gnojiva, ali tada treba znatno smanjiti količinu tekuće prihrane kako se u posudi ne bi nakupilo previše mineralnih soli. Prije primjene valja provjeriti sadrži li supstrat već gnojivo i koliko dugo ono djeluje.
Organska gnojiva, poput komposta, guana te pripravaka od morskih algi i biljnog materijala također su dobra. Kruti kompost prikladniji je za pripremu zemlje prije sadnje, a tekući organski pripravci mogu se primjenjivati tijekom vegetacije. Domaće biljne prihrane treba dobro procijediti i razrijediti kako ne bi oštetile korijen.
POGREŠKE KOJE MOGU OŠTETITI BILJKU
Gnojivo se ne smije nanositi na potpuno suh supstrat. Ako je zemlja tvrda, odvojena od rubova posude ili je biljka uvenula, najprije je treba zaliti običnom vodom. Tek nakon što se korijenova bala ravnomjerno navlaži može se primijeniti prihrana. Koncentrirana otopina na suhom korijenju povećava opasnost od oštećenja.
Biljke ne treba prihranjivati tijekom najtoplijeg dijela dana. Najbolje je to učiniti rano ujutro ili predvečer, kada su posude manje zagrijane. Ako je biljka uvenula zbog vrućine, najprije joj treba omogućiti oporavak. Gnojivo ne može nadoknaditi nedostatak vode, lošu drenažu, bolest ili oštećen korijen!
Višak hranjiva može se prepoznati po smeđim rubovima listova, usporenom rastu, opadanju pupova ili bijeloj naslazi na supstratu i posudi. Tada treba prekinuti prihranu i isprati zemlju većom količinom vode koja mora slobodno isteći kroz drenažne otvore. Slaba cvatnja ne znači uvijek da biljci nedostaje gnojiva – razlog može biti premalo svjetla, nepravilno zalijevanje, pregusta sadnja, visoka temperatura, bolest ili štetnici. Previše dušika može potaknuti stvaranje bujnih zelenih izbojaka na štetu cvjetnih pupova, pa biljka izgleda snažno, ali slabo cvate.
Redovito uklanjanje ocvalih cvjetova također potiče stvaranje novih pupova – ako se uveli cvjetovi ostave na biljci, ona može trošiti energiju na stvaranje sjemena. Uklanjanjem se smanjuje i mogućnost razvoja gljivičnih bolesti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....