Nakon hladnih zimskih mjeseci trava izlazi iz faze mirovanja iscrpljena vlagom, niskim temperaturama i manjkom sunčeve svjetlosti pa se na površini znaju pojaviti prorijeđena mjesta, žute mrlje, mahovina i oštećenja nastala gaženjem ili zadržavanjem vode. Travnjak koji tijekom proljeća ne dobije dovoljno pažnje kasnije puno teže podnosi ljetne vrućine i sušna razdoblja, a njegov izgled postaje neujednačen i beživotan. Dakle, sada je idealno vrijeme za stvaranje guste, zdrave i otporne travnate površine!
TRIKOVI ZA ZELENIJI I OTPORNIJI TRAVNJAK
Tlo nakon hladnih mjeseci više nema dovoljno energije za snažan rast pa trava sporije raste, gubi boju i postaje osjetljivija na bolesti i korov. Zato se uglavnom prvo započinje s prihranom koja travi pomaže da ponovno razvije gusti zeleni pokrov. Najčešće se koriste gnojiva bogata dušikom jer on potiče razvoj novih vlasi i ubrzava oporavak nakon zime. Uz dušik važni su i kalij te fosfor koji pomažu razvoju snažnijeg korijena i otpornosti na toplinu i sušu tijekom ljeta.
Sve više nas se okreće i prirodnijim načinima njege travnjaka pa se uz klasična gnojiva koriste i jednostavna sredstva koja već imamo kod kuće. Epsomova sol (magnezijev sulfat) koristi se kao izvor magnezija koji trava treba za stvaranje klorofila – on travi daje zelenu boju pa travnjak nakon pravilne primjene izgleda zdravije. Neki koriste i male količine cimeta na dijelovima gdje se zadržava vlaga jer njegova prirodna svojstva pomažu u smanjenju razvoja gljivica i plijesni.
OBNOVA OŠTEĆENIH DIJELOVA I PRAVILNA PROLJETNA SJETVA
Nakon zime na travnjaku se mogu primijetiti prazna ili prorijeđena mjesta, a razlog tome mogu biti mraz, previše vlage, snijeg, hodanje po mokroj travi, pojava bolesti tijekom hladnijeg dijela godine… Proljeće je najbolje razdoblje za obnovu jer toplije vrijeme i veća količina sunčeve svjetlosti omogućuju brzo klijanje novog sjemena. Prije sjetve potrebno je lagano prorahliti tlo i ukloniti suhu travu ili ostatke lišća kako bi sjeme moglo doći u dodir sa zemljom. Sjeme se zatim ravnomjerno raspoređuje po oštećenim dijelovima, a površina se po potrebi lagano prekrije tankim slojem zemlje ili komposta kako bi se zadržala vlaga.
Mnogi rade pogrešku pa siju previše sjemena misleći da će tako travnjak biti gušći, ali u stvarnosti to može stvoriti problem jer se mlade biljke međusobno natječu za vodu, svjetlost i hranjive tvari pa rast postaje slabiji i neujednačen. Puno bolje rezultate daje umjerena i pravilno raspoređena sjetva koja omogućuje svakoj biljci dovoljno prostora za razvoj korijena. Stručnjaci savjetuju i praćenje temperature tla jer trava najbolje klija kada se zemlja zagrije na približno 13 °C – tada biljke ulaze u aktivniju fazu rasta pa je uspješnost sjetve veća. Tijekom prvih tjedana nakon sjetve travnjak je potrebno održavati umjereno vlažnim, ali ne pretjerano mokrim.
PRVA PROLJETNA KOŠNJA
Prva košnja travnjaka vrlo je bitna jer nakon zime trava još nije dovoljno snažna pa preniska košnja izaziva stres i usporava razvoj. Puno bolji rezultati postižu se kada se prva košnja obavi s višom postavkom kosilice jer na taj način trava zadržava dovoljno lisne mase za stvaranje energije potrebne za razvoj korijena. Visina se zatim postupno smanjuje kroz nekoliko tjedana dok travnjak ne ojača.
Redovita košnja pomaže stvaranju gušćeg travnjaka jer potiče grananje trave i razvoj novih vlasi pa travnjak izgleda punije, otporniji je na gaženje i teže dopušta širenje korova. Važno je kositi samo suhu travu jer mokra trava otežava ravnomjerno rezanje i može začepiti kosilicu, a na površini se tada stvaraju grudice koje sprječavaju dotok zraka i svjetlosti do tla.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....