Mrkva se uglavnom povezuje s proljetnom sjetvom, ali u područjima s blagom jeseni i zimom njezin uzgojni kalendar izgleda nešto drukčije. Na mediteranskom području rujan može biti vrlo povoljan mjesec za novu sjetvu. Mrkva pripada povrću hladnijeg dijela godine i najbolje se razvija kada nema dugotrajnih razdoblja velike vrućine.
PAŽLJIVO PRIPREMLJENA GREDICA
Kod mrkve se velik dio uspjeha određuje već prije nego što sjeme završi u zemlji. Njezin korijen treba rastresito, duboko i propusno tlo bez kamenja, velikih grudica i tvrdih slojeva kroz koje se teško probija. U zbijenom ili kamenitom tlu glavni korijen se račva, savija ili ostaje kratak, pa rezultat nakon nekoliko mjeseci može biti mnogo slabiji nego što stanje nadzemnog dijela biljke sugerira.
Gredicu prije sjetve treba dobro očistiti od ostataka prethodnih kultura i korova te tlo prorahliti. Veće kamenje, tvrde grudice i ostatke debelog korijenja treba ukloniti. Površinski sloj nakon obrade treba biti sitan i rahao jer je sjeme mrkve vrlo malo, a mlada biljka nježna. Tvrda pokorica koja se stvori nakon jakog zalijevanja ili pljuska može otežati izlazak mladih biljaka na površinu.
Ako je zemlja izrazito glinasta, korisnije je odabrati sorte kraćeg ili zdepastijeg korijena nego očekivati duge, pravilne mrkve u tlu koje pruža velik otpor. Podignuta gredica ispunjena kvalitetnom vrtnom zemljom također znatno olakšava uzgoj.
Sa svježim stajskim gnojem prije sjetve ne treba pretjerivati. Za mrkvu je prikladnije dobro pripremljeno tlo obogaćeno zrelim kompostom. Previše dušika će potaknuti bujan rast lišća i razvoj neželjenih sitnih korjenčića – cilj je dobiti snažan, pravilan glavni korijen.
KAKO SIJATI MRKVU U RUJNU
Mrkva se sije izravno na mjesto na kojem će rasti do berbe. Presađivanje nije dobra metoda jer se glavni korijen počinje formirati vrlo rano, pa njegovo oštećivanje ili savijanje dovodi do nepravilnog razvoja.
Sjeme se polaže plitko, približno pola do jednog centimetra ispod površine tla. Preduboka sjetva će usporiti nicanje jer mlada biljka nema mnogo energije za probijanje kroz debeo sloj zemlje. Nakon sjetve površinu treba lagano pritisnuti i pažljivo zaliti raspršenim mlazom kako voda ne bi isprala sitno sjeme ili ga skupila na jednom mjestu.
Kada biljke razviju nekoliko pravih listova, pregustu sjetvu treba prorijediti. Razmak od približno pet do sedam centimetara između biljaka daje korijenu dovoljno prostora za razvoj, a kod sorti koje stvaraju veće korijene može se ostaviti nešto više mjesta. Ako se biljke ostave pregusto, međusobno će se natjecati za prostor, vodu i hranjive tvari, a korijeni će ostati tanji ili će se deformirati.
TLO NE SMIJE BITI NATOPLJENO
Nakon što mrkva nikne, održavanje ravnomjerne vlage vrlo je važno tijekom razvoja korijena. Velike oscilacije između potpuno suhog i vrlo mokrog tla pridonose pucanju korijena i slabijoj kvaliteti. Stalno natopljena zemlja također nije poželjna jer smanjuje prozračnost tla i pogoduje problemima s korijenom.
Korov također treba uklanjati dok je mlad. Mlade biljke mrkve razvijaju se relativno sporo i teško konkuriraju snažnijim korovima. Plitko uklanjanje korova najbolje je rješenje jer dubokim okopavanjem postoji mogućnost oštećivanja korijena koji se razvija neposredno ispod površine.
Ako je sjetva obavljena tijekom rujna i jesen ostane blaga, prve mrkve mogu biti spremne za vađenje približno tri mjeseca poslije, ovisno o sorti, temperaturama i uvjetima uzgoja. Dio uroda može se vaditi ranije dok je korijen još mlad i nježan, dok se ostatak može ostaviti da nastavi rasti tijekom hladnijeg dijela godine. U područjima bez ozbiljnog smrzavanja tla mrkva može ostati u gredici i tijekom zime, što omogućuje postupnu berbu prema potrebi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....