Prisustvo biljaka u interijeru može smanjiti stres, poboljšati koncentraciju ali i pročistiti zrak – neke biljke poznate su po sposobnosti apsorbiranja toksina iz zraka, dok druge pomažu u stvaranju ugodne atmosfere, piše portal Posadi sam. Iako se često čini da svaka biljka može uspijevati u dnevnom boravku ili uredu, stvarnost je bitno drugačija. Nisu sve biljke prirodno prilagođene životu u zatvorenim prostorima, bez direktnog sunca, prirodne cirkulacije zraka i velikih temperaturnih oscilacija.
Mnoge biljke koje kupujemo zbog atraktivnog izgleda u prirodi rastu na otvorenom – izložene jakom svjetlu, vjetru, kiši i sezonskim promjenama. Kada se takve vrste premjeste u zatvoren prostor, često dolazi do slabog rasta ili potpunog odumiranja. Sobne biljke, s druge strane, biraju se upravo zato što su evolucijski ili uzgojno prilagođene stabilnim uvjetima koje nudi unutarnji prostor.
Vrijeme je za lončanice
Biljke prikladne za uzgoj u zatvorenom prostoru najčešće dobro podnose slabije svjetlo, suhu klimu i manju cirkulaciju zraka. One sporije rastu, imaju deblje listove ili sposobnost zadržavanja vlage, što im omogućuje preživljavanje u uvjetima koji su daleko od prirodnih. One ne traže stalnu pažnju, ne reagiraju burno na povremene pogreške u zalijevanju i mogu se prilagoditi različitim prostorima – od svijetlih dnevnih soba do slabije osvijetljenih hodnika ili ureda.
Lončanice su najzastupljenije biljke u zatvorenim prostorima upravo zato što su uzgojene i prilagođene životu u teglama i stabilnim uvjetima interijera. Lončanice koje uzgajamo u interijeru mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: lisnate i cvatuće.
Lisnate lončanice najčešći su izbor za zatvorene prostore jer svoju dekorativnost ne duguju cvijetu, već obliku, boji i teksturi listova. Upravo zato zadržavaju atraktivan izgled tijekom cijele godine, bez obzira na sezonu. Cvatuće lončanice biramo zbog njihovih cvjetova koji prostoru donose boju i izražen dekorativni naglasak. Važno je naglasiti da se mnoge cvatuće lončanice kupuju u punom cvatu – nakon razdoblja cvatnje, biljke često ulaze u fazu mirovanja, tijekom koje mogu djelovati manje atraktivno ili čak izgubiti dio listova.
Naći pravo mjesto
Biljke su osjetljive na nagle promjene uvjeta, pa ih je važno nabavljati u okruženju koje im neće uzrokovati dodatni stres. Lončanice izložene hladnoći, vjetru ili velikim temperaturnim razlikama, poput onih na otvorenim prodajnim mjestima, često već pri dolasku u dom nose posljedice takvih uvjeta, osobito tijekom zime.
Prednost je uvijek dobro dati biljkama koje dolaze od lokalnih proizvođača. One su uzgajane u sličnim klimatskim uvjetima i lakše se prilagođavaju promjenama svjetla i temperature u zatvorenim prostorima. Prije izlaska iz trgovine biljku je potrebno zaštititi od hladnoće i isušivanja, a jednostavno omatanje papirom ili kartonom može spriječiti oštećenja listova i nagli gubitak vlage.
Smještaj lončanica u prostoru treba biti promišljen. Većina vrsta najbolje uspijeva na mjestima s puno prirodnog, ali ne direktnog svjetla. Prozorske klupice izložene jakom suncu često nisu idealne, dok su svijetli kutovi prostorija ili mjesta uz prozore sa zavjesom bolji izbor. U prvom razdoblju prilagodbe na novi prostor biljku ne treba izlagati direktnom suncu niti pretjerivati sa zalijevanjem. Privremeno opadanje pojedinih listova uobičajena je reakcija na promjenu okoline. Najvažnije je biljci osigurati mirno, stalno mjesto i dati joj vremena da se postupno privikne na nove uvjete, bez čestog premještanja i dodatnih zahvata.
Najčešće sobne biljke
Ono što jednoj biljci odgovara, drugoj može uzrokovati probleme, zbog čega se pogreške najčešće javljaju upravo kod zalijevanja, količine svjetla i temperature prostora. Dodatno, važno je imati na umu da se potrebe biljaka ne mijenjaju samo od vrste do vrste, već i tijekom godine. U hladnijem dijelu godine većina sobnih biljaka ulazi u fazu usporenog rasta ili potpunog mirovanja. U tom razdoblju smanjuju se njihove potrebe za vodom i prihranom, a previsoke temperature i prečesto zalijevanje mogu učiniti više štete nego koristi.
Aspidistra, kućna srećica, sablja, fitonija – sjenovitiji kutovi prostorija.
Dracena, aralija, paprati, puzajući fikus – idealne za polusjenovite položaje.
Anturijum, šparoga, ciklama, monstera, peperomija, šeflera, scindapsus, spatifilum, kroton, božićna zvijezda, ljubica, sablja – svjetliji položaji u prostorijama bez direktnog sunca.
Kaktusi, sukulenti (ljeti), celozija, ukrasna kopriva – podnose direktno izlaganje suncu.
Sobna jela, aspidistra, klivija, ciklama, kućna srećica – podnose hladnije temperature, idealne za prostore koji se zimi malo ili uopće ne griju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....