Krasula (Crassula ovata) pripada skupini sukulenata, odnosno mesnatica. To su biljke koje u svojim listovima i stabljikama čuvaju vodu, pa mogu izdržati dulje razdoblje bez zalijevanja. Ta osobina čini je dobrim izborom za ljude koji nemaju puno vremena, za početnike u uzgoju sobnog bilja, ali i za sve one kojima većina biljaka strada zbog neredovitog zalijevanja ili prevlažne zemlje. Nije neobično da se poklanja za useljenje, novi posao ili početak nekog novog životnog razdoblja. U narodu se udomaćio naziv drvo novca, a ponegdje i srećonoša, jer se uz nju veže vjerovanje da privlači blagostanje i dobru energiju.
NE VOLI NAGLE PROMJENE
U zatvorenom prostoru krasuli najbolje odgovara prozor okrenut prema jugu ili zapadu, gdje tijekom dana dobiva puno svjetla. Kada ima dovoljno sunca, ostaje zbijena, čvrsta i skladna, a listovi su puni i mesnati. Ako stoji u sjeni, grane se počinju izduživati, biljka gubi lijep oblik, stabljike postaju krhke, a listovi lakše otpadaju. Tada krasula izgleda kao da se isteže prema svjetlu, što je znak da joj položaj ne odgovara.
Ljeti se može iznijeti na balkon ili u vrt, ali premještanje ne smije biti naglo. Biljka koja je dugo stajala u sobi treba se postupno privikavati na jače sunce. Najprije joj odgovara mjesto s puno svjetla i blagom zaštitom u najjačem dijelu dana, a zatim se može premjestiti na osunčaniji položaj. Ako se iz tamnijeg kuta odmah stavi na jako sunce, listovi mogu dobiti ožegotine. Krasula podnosi toplinu, ali ne voli hladnoću i vlagu. Prije jesenskog pada temperatura treba je vratiti u kuću, jer niske temperature i mokar supstrat mogu brzo oštetiti korijen. Zimi joj odgovara svijetla, mirnija prostorija. Ne treba je držati tik uz radijator, jer topao i suh zrak izravno iz grijaćeg tijela može iscrpiti biljku. Još je lošije ako je istodobno u toploj sobi, a zemlja joj je stalno mokra. U hladnijem dijelu godine rast se usporava, pa krasula troši manje vode.
RAZLIKA IZMEĐU ZDRAVE I PROPALE KRASULE
Kod krasule se najviše griješi sa zalijevanjem, budući da ima debele listove pune vode, ne treba je zalijevati kao klasično sobno bilje. Zemlja se između dva zalijevanja mora dobro prosušiti. Najjednostavnije je prstom provjeriti površinski sloj supstrata, a ako je zemlja još vlažna, zalijevanje treba odgoditi. Ako je suha i lonac je osjetno lakši, biljku se može zaliti, ali voda mora slobodno isteći kroz rupice na dnu posude. Tanjurić ispod lonca treba isprazniti nakon zalijevanja, jer zadržana voda oko korijena stvara uvjete za truljenje. Kod krasule je uvijek bolje pričekati nego zaliti prerano.
Manjak vode pokazuje se drukčije – listovi se smežuraju, omekšaju i izgube napetost. Takva biljka najčešće se može oporaviti ako se zalije umjereno i zatim ostavi da miruje. Ne treba je potapati svaki dan niti stalno vlažiti površinu zemlje. Krasula voli ritam u kojem se zemlja dobro natopi, višak vode ocijedi, a zatim se supstrat pusti da se osuši. Supstrat mora biti propustan. Najbolje su mješavine za kaktuse i sukulente, jer ne zadržavaju vodu kao obična zemlja za sobne biljke. Ako se koristi klasičan supstrat, dobro ga je pomiješati s pijeskom, perlitom ili sitnim mineralnim materijalom koji poboljšava drenažu. Lonac mora imati otvor na dnu.
Gnojidba treba biti skromna jer krasula nije biljka koja traži mnogo hraniva. Dovoljno ju je prihraniti u vrijeme aktivnog rasta, u proljeće ili ljeto, blagim gnojivom za kaktuse i sukulente. Previše gnojiva može potaknuti mekan, slab rast, a kod nekih biljaka može pridonijeti promjeni boje rubova listova. Crvenkasti rubovi na listovima ne moraju značiti bolest – mogu se pojaviti kod jačeg svjetla, kod nekih sorti kao prirodna osobina, ali i kao znak da je biljka pod stresom zbog manjka vode ili pretjerane prihrane.
KAKO JE OBLIKOVATI DA IZGLEDA KAO MALO STABLO
Jedna od najvećih ljepota krasule je njezina sposobnost da s vremenom poprimi oblik malog stabla, a da bi se to dogodilo, treba joj dovoljno svjetla i povremeno oblikovanje. Biljka koja raste na dobrom položaju razvija čvršće grane, a starije stabljike postaju sve deblje i drvenastije. Ako se pusti bez ikakvog zahvata, može otići u širinu ili postati neuravnotežena, pogotovo kada se grane otežaju od mesnatih listova. Rezidba se obavlja u proljeće ili početkom ljeta, kada biljka ponovno kreće u jači rast. Tada se mogu skratiti preduge, slabe ili nepravilno raspoređene grane. Ne treba rezati previše odjednom, bolje je oblikovati postupno, tako da se sačuva prirodan izgled biljke. Kod mladih krasula dovoljno je prikratiti vrhove kako bi se potaknulo grananje. Kod starijih se može pažljivo prorijediti krošnja i skratiti grane koje narušavaju ravnotežu.
Ako je krasula dugo bila u sjeni i jako se izdužila, rezidba joj može pomoći da ponovno dobije ljepši oblik. Nakon rezanja ne treba je odmah staviti na jako sunce. Bolje ju je postupno privikavati na svjetliji položaj. Mjesta reza brzo se suše i zatvaraju, a iz njih s vremenom kreće novi rast.
NAJČEŠĆI PROBLEMI
Krasula nije zahtjevna, ali svojim izgledom jasno pokazuje kada nešto nije u redu. Ako listovi otpadaju, mogući uzrok je previše vode, nagla promjena položaja, hladnoća ili manjak svjetla. Ako su listovi mekani, žuti i vlažni na dodir, treba posumnjati na višak vode. Ako su smežurani i tanki, biljka vjerojatno treba zalijevanje. Ako se grane izdužuju i listovi su razmaknuti, treba joj svjetlije mjesto.
Vunaste uši mogu se pojaviti na mjestima gdje se list spaja sa stabljikom. Izgledaju kao bijele, pamučaste nakupine. Ako ih nema mnogo, mogu se ukloniti štapićem ili komadićem vate navlaženim alkoholom. Biljku tada treba pregledavati nekoliko dana zaredom, jer se štetnici znaju skrivati u pregibima. Kod jačeg napada krasulu je dobro odvojiti od drugih biljaka dok se ne očisti.
Iako krasula djeluje bezazleno, nije dobra biljka za mjesta do kojih mogu doći psi i mačke koji grickaju lišće. Najsigurnije ju je držati na povišenom položaju ili u prostoriji u kojoj ljubimci nemaju naviku dirati biljke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....