Ljetni mjeseci posljednjih godina donose sve izraženije toplinske valove, dugotrajna razdoblja bez oborina i temperature koje ostavljaju vidljive posljedice na vrtovima. Zemlja se brzo isušuje, biljke gube čvrstoću, lišće poprima žućkaste i smeđe rubove, a cvjetnice skraćuju razdoblje cvatnje kako bi sačuvale energiju i vlagu. Vrt koji je u proljeće djelovao bujno i zdravo tijekom nekoliko dana velikih vrućina lako može izgledati iscrpljeno i beživotno. Ti uvjeti predstavljaju ozbiljan izazov za svakoga tko želi očuvati zelenilo tijekom ljeta, ali uz pravilnu organizaciju prostora, promišljeno zalijevanje i pažljiv odabir biljaka moguće je stvoriti vrt koji će i u najtoplijem dijelu godine ostati vitalan, uredan i otporan.
Priprema vrta za ljetne vrućine ne svodi se samo na spašavanje biljaka kada temperature dosegnu vrhunac – mnogo važnije je unaprijed prilagoditi vrt uvjetima koji dolaze kako bi biljke razvile snažniji korijen, bolje zadržavale vlagu i lakše podnosile temperaturne ekstreme. To onda omogućuje stvaranje stabilnijeg i održivijeg vrtnog prostora koji zahtijeva manje vode i manje intervencija tijekom ljeta.
ZAŠTITA BILJAKA OD JAKOG SUNCA I PREGRIJAVANJA TLA
Izravno i dugotrajno izlaganje biljaka jakom suncu tijekom toplinskih valova je ozbiljan problem. Površina tla tada se snažno zagrijava, vlaga brzo isparava, a korijen biljaka ostaje bez dovoljno vode i svježine. Biljkama u posudama situacija je još teža jer se manja količina zemlje zagrijava mnogo brže nego vrtno tlo. Zato preporučujemo premještanje posuda u polusjenovite dijelove gdje sunce nije prisutno tijekom cijelog dana. Veće biljke, zidovi, pergole i prirodni zakloni također pomažu u stvaranju ugodnijih uvjeta, dok kao jednostavno privremeno rješenje može poslužiti i običan suncobran.
Biljke posađene izravno u vrtno tlo mogu se zaštititi mrežama za zasjenjivanje koje smanjuju intenzitet sunčevog zračenja i snižavaju temperaturu zraka oko biljke. Takve mreže ublažavaju stres izazvan visokim temperaturama i pomažu biljkama da sporije gube vlagu. Vrlo su korisne kod mladih sadnica i osjetljivijih kultura koje još nisu razvile dovoljno snažan korijenov sustav. U mnogim vrtovima dobar učinak postiže se i grupiranjem biljaka različitih visina – više biljke prirodno stvaraju hlad nižima, smanjuju izloženost tla suncu i pridonose stvaranju stabilnije mikroklime u kojoj je temperatura nešto niža, a vlaga dulje ostaje prisutna.
MALČIRANJE
Ne zaboravimo i malčiranje tla! Sloj slame, usitnjene kore drveta, suhog lišća ili komposta djeluje kao zaštitni pokrov koji sprječava brzo isušivanje zemlje. Tlo ispod malča sporije se zagrijava, korijen ostaje zaštićen od ekstremnih temperatura, a voda se dulje zadržava u dubljim slojevima zemlje. Malč ujedno smanjuje rast korova koji biljkama oduzimaju vlagu i hranjive tvari.
PRAVILNO ZALIJEVANJE
Što se tiče zalijevanja, mnogi griješe kada biljke zalijevaju površinski i u malim količinama, misleći da će tako pomoći zemlji da ostane stalno vlažna. Takav način navodnjavanja potiče razvoj plitkog korijena koji ostaje blizu površine, gdje se zemlja najbrže suši i zagrijava. Mnogo učinkovitije rješenje je rjeđe, ali obilnije zalijevanje koje omogućuje vodi da prodre dublje u tlo. Tako korijen raste prema nižim i hladnijim slojevima zemlje u kojima se vlaga zadržava znatno dulje. Najpovoljniji dio dana za navodnjavanje je rano jutro, prije nego što temperature počnu naglo rasti. Tada biljke imaju dovoljno vremena upiti vlagu prije najveće dnevne vrućine, a gubitak vode isparavanjem je manji. Večernje zalijevanje pomaže tijekom ekstremnih suša, ali dugotrajno zadržavanje vlage na površini tla i listovima tijekom noći može pogodovati razvoju bolesti. Vodu je najbolje usmjeriti izravno prema korijenu biljke, a ne po lišću, jer kapljice na listovima tijekom jakog sunca mogu izazvati oštećenja i ubrzati isparavanje.
Sve veću popularnost imaju sustavi navodnjavanja kap po kap koji omogućuju ravnomjernu i kontroliranu opskrbu vodom. Takav način troši manje vode od klasičnog polijevanja, a biljke dobivaju vlagu točno ondje gdje im je potrebna. Sustavi se mogu prilagoditi različitim veličinama vrtova, od manjih balkonskih posuda do većih povrtnjaka i vrtova. U razdobljima dugotrajne suše takva rješenja olakšavaju održavanje vrta i smanjuju stres biljaka izazvan naglim oscilacijama između suhog i natopljenog tla.
BILJKE KOJE BOLJE PODNOSE SUŠU I LJETNE EKSTREME
Vrste biljaka koje su prilagođene sušnim uvjetima zahtijevaju manje zalijevanja i manje njege tijekom ljeta. Mnoge od njih imaju srebrnkaste ili uske listove koji odbijaju sunčevu svjetlost i smanjuju gubitak vlage, dok duboko korijenje omogućuje crpljenje vode iz nižih slojeva tla. Mediteranske i aromatične biljke poput lavande, ružmarina i kadulje dobro podnose sušu, snažno sunce i siromašnije tlo. Dobar izbor su i trajnice poput ehinaceje i stolisnika koje uspijevaju i tijekom dugih toplih razdoblja bez obilnog zalijevanja. Ukrasne trave također su vrlo zahvalne jer podnose sušu. Gušća sadnja biljaka pomaže u očuvanju vlage jer biljke međusobno stvaraju hlad i štite površinu tla od izravnog sunca. Vrste sličnih potreba za vodom preporučuje se saditi zajedno kako bi navodnjavanje bilo učinkovitije i ravnomjernije. Biljke poput majčine dušice mogu služiti kao prirodni pokrivač tla koji smanjuje zagrijavanje zemlje i usporava isparavanje vode.
KOJE VRTNE RADOVE TREBA IZBJEGAVATI
Tijekom velikih vrućina potrebno je izbjegavati zahvate koji dodatno iscrpljuju biljke. Gnojidba u takvim uvjetima može potaknuti razvoj mladih i osjetljivih izboja koji teško podnose jako sunce i visoke temperature. Orezivanje također predstavlja stres jer biljka nakon uklanjanja grana ili listova troši energiju na oporavak, dok je istodobno izložena suši i toplini. Presađivanje biljaka tijekom toplinskog vala može završiti ozbiljnim oštećenjima korijena i venućem pa je takve radove bolje odgoditi za razdoblje stabilnijih temperatura. Oprez je potreban i kod korištenja sredstava za zaštitu bilja jer neki preparati u kombinaciji s visokim temperaturama mogu izazvati oštećenja na listovima, pojavu mrlja i dodatno opteretiti biljku koja je već pod stresom zbog vrućine. Tretiranja je najbolje provoditi rano ujutro ili kasnije navečer kada su temperature niže i kada je manja mogućnost nastanka oštećenja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....