Veljača se na prvi pogled smatra mjesecom u kojem se malo toga događa u vrtu, ipak pravi vrtlari znaju da ih čeka puno posla. Ne samo da će biljke trebati zaštitu od mraza, treba obaviti i rezidbu.
Jedna od nezaobilaznih aktivnosti u voćnjacima velikog broja voćara, tijekom zimskih mjeseci, je krečenje. Ova zaštitna mjera provodi se od pojedinačnih stabala na okućnicama pa sve do intenzivnih nasada. Znanje je to koje se prenosi s koljena na koljeno, a posljednjih godina sve su češće rasprave oko toga treba li uopće krečiti u veljači ili početkom proljeća.
I dok su neki uvjereni kako to zapravo i nema smisla (smatraju da je jesen idealno vrijeme za krečenje), dosta je onih koji rade po naučenim i naslijeđenim obrascima, po principu "tako su radili moji stari".
Dakle, ima li smisla krečiti sredinom veljače? Pa, odgovor na to i nije jednoznačan, jer morat ćete zaključak donijeti sami, ovisno o položaju vaših voćki i uvjetima kojima su izložene.
Mi vam donosimo pojašnjenja čemu krečenje služi, pa zaključite sami što vam je činiti.
Zašto krečiti?
Tamna kora drveta voćki u velikoj mjeri upija toplinu uslijed čega se drvo brzo zagrijava i dolazi do ranog kretanja vegetacije, što u regijama s proljetnim mrazevima predstavlja veliki problem. Krečenjem se usporava kretanje vegetacije minimum 7-10 dana.
U regijama s velikim razlikama dnevne i noćne temperature tijekom zimskih mjeseci dolazi do pucanja kore zbog čega se stvaraju pukotine koje predstavljaju ulaz štetnim organizmima.
Krečenje nema insekticidno djelovanje, ali djeluje dezinfekcijski utječući na prezimljujuće forme bolesti i štetnika, a također i kao repelent za glodavce.
Efikasno suzbija i mahovinu na stablima.
Kod mladih stabala koja nemaju još odebljalu koru bijela boja mnogo znači i tijekom ljetnih mjeseci jer reflektira sunčeve zrake i sprječava ožegotine na kori, što je jako značajno u onim regijama s vrućim ljetima.
Kada je najbolje obaviti krečenje?
Savjet stručnjaka glasi: krečenje je potrebno isključivo obaviti u periodu od trenutka otpadanja lišća do pojave prvih mrazeva, što bi značilo prije početka zime. Ako zima obiluje velikim brojem kišnih dana, kao što je ove godine slučaj, i dođe do ispiranja boje sa stabala, poželjno je ponoviti krečenje početkom proljeća.
Iako dio struke proljetno krečenje smatra nepotrebnim, dio ga smatra poželjnim i to baš sredinom veljače ili početkom ožujka: bolje ikad nego nikad!
U to se vrijeme stabla mogu zagrijati do 11 ° C tijekom dana, što izaziva prerani protok soka. Noćne temperature krajem zime i ranim proljećem mogu pasti na -10 º C, a to dovodi do smrzavanja soka, pucanja tkiva i pukotina od mraza. Bijela boja na deblima i skeletnim granama odbija sunčevu svjetlost, štiti koru od pregrijavanja i sprječava buđenje drveća u pogrešno vrijeme.
Receptura i tehnika krečenja
Vapnenu smjesu treba napraviti od provjerenih komponenti, kupljenih u poljoprivrednim ljekarnama s urednim rokovima trajanja. Smjesa se sastoji od:
5 kg negašenog vapna,
500 g kuhinjske soli
250 g sumpora
100 g bakrenog preparata.
Nakon miješanja smjesu ugasiti s 8-10 l vode dok se ne dobije radna otopina konzistencije vapnenog mlijeka. Krečenje je potrebno obavljati tijekom suhih dana kada je temperatura zraka iznad 0 °C. Krečenjem se ne obuhvaća samo deblo već i prve ramene grane pa čak je poželjno i nekih 20-30 cm iznad njih, naročito kod mladih voćki koštičavog voća.
Isključivo se obavlja četkom kojom je potrebno dobro napuniti pukotine u kori i račve grana. Tijekom krečenja smjesu je potrebno s vremena na vrijeme promiješati kako ne bi došlo do taloženja. Prilikom krečenja boja na stablu će biti prozračna jer je još uvijek vlažno, ali sušenjem će doći do pojave bijele boje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....