Među citrusima koji se ne viđaju često u našim vrtovima nalazi se i prstasta limeta (Citrus australasica), poznata i kao kavijar limeta. Podrijetlom je iz Australije, a posebna je po svojim izduženim plodovima koji na prvi pogled ne podsjećaju na uobičajene citruse. Kada se prerežu, u njihovoj se unutrašnjosti otkrivaju brojne sitne sočne kuglice koje izgledom podsjećaju na kavijar. Osim neobičnog izgleda, privlači i osvježavajućim okusom pa se sve češće koristi u gastronomiji, ali i privlači pozornost ljubitelja egzotičnih biljaka.
U prirodi raste u istočnim dijelovima Australije, ponajprije u Queenslandu i Novom Južnom Walesu. Može se pronaći u suptropskim šumskim područjima, gdje raste kao razgranat grm ili manje stablo. U povoljnim uvjetima može dosegnuti nekoliko metara visine, no redovitom rezidbom moguće ju je održavati manjom i prilagoditi prostoru kojim raspolažemo. Upravo zbog toga zanimljiva je i za manje vrtove, ali i za uzgoj u posudama.
Plodovi neobičnog izgleda
Prstasta limeta zimzelena je biljka sitnijih listova i razgranatih grana prekrivenih oštrim trnovima. Cvjetovi su joj mali, bijeli do blijedoružičasti, a nakon cvatnje razvijaju se izduženi plodovi koji oblikom podsjećaju na prste. Ovisno o sorti, mogu biti zeleni, žuti, ružičasti, crveni, ljubičasti ili gotovo crni.
Ipak, njezina najveća posebnost ne nalazi se na površini, nego u unutrašnjosti ploda. Za razliku od limuna i drugih poznatih citrusa, njezino meso nije podijeljeno na kriške, već se sastoji od mnoštva sitnih, odvojenih kuglica ispunjenih sokom. Pri rezanju se lako oslobađaju, a zbog izgleda su dobile naziv citrusni kavijar. Okus im je osvježavajući, blago kiselkast i podsjeća na limetu. Pri zagrizu kuglice pucaju i oslobađaju sok, što je čini posebno zanimljivom u pripremi različitih jela.
U kuhinji se najčešće koristi kao dodatak jelima od ribe i morskih plodova, ali dobro se uklapa i u salate, umake, deserte i napitke. Sitne kuglice dodaju se uglavnom na kraju pripreme ili neposredno prije posluživanja kako bi zadržale svoj oblik i teksturu. Osim unutrašnjosti ploda, može se koristiti i njegova aromatična korica.
Postoje različite sorte
Prstasta limeta dolazi u različitim sortama koje se međusobno razlikuju po veličini i boji plodova, ali i nijansi sočnih kuglica. Neke imaju zelenu koru i svijetlu unutrašnjost, dok druge razvijaju ružičaste, crvene ili tamnije plodove. Zbog takve raznolikosti posebno je zanimljiva i kao ukrasna biljka, osobito kada se na granama pojave plodovi različitih boja.
Vrijeme do prvih plodova ovisi o načinu razmnožavanja i uvjetima uzgoja. Biljke dobivene cijepljenjem u pravilu ranije počinju donositi plodove od onih uzgojenih iz sjemena. Kod sjemenskih biljaka na prvi urod može se čekati znatno dulje, zbog čega je prilikom kupnje sadnice dobro provjeriti kako je proizvedena.
Može se uzgajati i u posudama
Iako potječe iz područja s drukčijom klimom od naše, prstasta limeta može se pokušati uzgajati i u Hrvatskoj, posebno u toplijim dijelovima Dalmacije. Najviše joj odgovara sunčan ili polusjenovit položaj, zaštićen od jakih vjetrova. Za dobar rast potrebno joj je plodno i propusno tlo bogato organskom tvari. Ne odgovara joj zadržavanje vode oko korijena pa je važno osigurati dobru drenažu.
Tijekom toplijeg dijela godine treba je redovito zalijevati, posebno za vrijeme visokih temperatura. Supstrat bi trebao biti umjereno vlažan, ali ne natopljen. U razdoblju aktivnog rasta može se prihranjivati gnojivom namijenjenim citrusima, uz pridržavanje preporučenih količina. S prihranom ne treba pretjerivati jer višak hranjiva može nepovoljno utjecati na biljku.
Zanimljiva je i za uzgoj u većim posudama, što je praktično za terase, balkone i manje vrtove. Na taj način lakše se kontrolira njezin rast, a kada nastupi hladnije vrijeme, jednostavnije ju je premjestiti na zaštićeno mjesto. Posuda treba imati otvore za otjecanje viška vode, a preporučuje se kvalitetan supstrat za citruse. Pri odabiru mjesta treba uzeti u obzir i njezine trnovite grane pa je nije najbolje smjestiti uz prolaze kojima se često krećemo.
Oprez s niskim temperaturama
Prstasta limeta ne zahtijeva posebnu ni intenzivnu rezidbu. Dovoljno je povremeno ukloniti suhe i oštećene grane te one koje se međusobno križaju. Tako se održava uredna krošnja i omogućuje bolja prozračnost. Zbog brojnih trnova pri rezidbi i drugim radovima oko biljke preporučuje se koristiti zaštitne rukavice.
Najveći izazov za njezin uzgoj u našim krajevima predstavljaju niske zimske temperature. Osjetljiva je na jači mraz pa je u kontinentalnim dijelovima Hrvatske sigurnije uzgajati je u posudi i tijekom zime premjestiti na svijetlo mjesto zaštićeno od smrzavanja. U toplijim obalnim područjima može se pokušati posaditi i izravno u vrt, ali na zaklonjenom položaju, uz dodatnu zaštitu tijekom hladnijih razdoblja.
Iako nije citrus koji ćemo tako često susretati u našim vrtovima, prstasta limeta svakako zaslužuje pozornost. Zanimljiva je zbog neobičnih plodova, ali i mogućnosti uzgoja na terasama i u vrtovima toplijih krajeva. Onima koji vole isprobavati nove biljne vrste može biti lijep dodatak postojećoj zbirci citrusa, a uz odgovarajuće uvjete pruža mogućnost uživanja u plodovima kakve rijetko imamo priliku vidjeti na našim prostorima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....