VRTNI KALENDARVoćnjak, povrtnjak, ukrasno bilje - donosimo vodič za najbolju njegu bilja u zimskim danima. Evo što se sada sije, a što sadi

Zimsko razdoblje na prvi pogled djeluje mirno, ali u vrtu se i dalje odvija niz procesa važnih za kasniju vegetacijsku sezonu. Pravilnom njegom biljaka, pripremom tla i održavanjem prostora stvaraju se optimalni uvjeti za snažan proljetni rast. Iako je radova sigurno manje nego u mjesecima intenzivnog rasta, i ova dva zimska mjeseca možete pametno iskoristiti i u vrtu odraditi niz radova.

Zimska zaštita biljaka od mraza

Siječanj i veljača donose najniže temperature u godini, često praćene mrazom i jakim vjetrom. Zato će povremeno trebati biljke zaštititi kako ne bi došlo do oštećenja korijenova sustava, odnosno nadzemnih dijelova. Ponekad i vrlo jednostavna radnja može spriječiti nastanak nepopravljive štete.

Prekrivanje novinskim papirom

Niže biljke, poput maćuhica ili tratinčica, mogu se zaštititi jednostavnim prekrivanjem novinskim papirom. Rubovi se učvrste zemljom kako ih vjetar ne bi podigao. Ova metoda pruža kratkotrajnu zaštitu tijekom naglog zahlađenja.

Staklenke i plastične boce

Za mlade reznice ruža i druge nježne biljke koriste se staklenke ili prozirne boce koje stvaraju efekt malog staklenika. Temperatura ispod pokrova obično je nešto viša nego u okolini, a pokrov propušta svjetlo. Skidaju se tek kad opasnost od mraza prođe.

Malčiranje tla

Malč služi kao toplinski izolator i ujedno obogaćuje tlo organskim tvarima. Koristi se suho lišće, kora, kompost, treset. Sloj malča kojeg postavljamo zimi treba biti debljine od najmanje 8 cm. Posebno je važan kod trajnica i biljaka s plitkim korijenom.

Nagrtanje tlom

Kod ruža se tradicionalno nagrće zemlja oko korjenova vrata do visine oko 20 cm. Time se štiti mjesto cijepljenja ruža, kao najosjetljivijeg dijela biljke.

Zaštita slamom

Slama se smatra jednim od najboljih prirodnih izolatora. Postavlja se između grančica grmlja, a cijela biljka se zatim omota jutenom vrećom i učvrsti žicom. Slama mora biti potpuno suha kako bi se izbjeglo truljenje. Na ovaj način štitimo najosjetljivije biljke.

Plastične mreže za zaštitu agruma od vjetra

U priobalnim područjima, gdje su snažni udari bure i juga česti tijekom zimskih mjeseci, agrumi su posebno osjetljivi na mehanička oštećenja. Budući da agrumi imaju kožasto, ali osjetljivo zimzeleno lišće, snažni udari vjetra mogu uzrokovati njegovo trganje, isušivanje i defolijaciju, što značajno oslabljuje biljku. Da bi se smanjio stres i spriječila oštećenja, oko biljke se postavljaju plastične mreže koje djeluju kao fizička barijera protiv vjetra.

Plastična mreža ne služi kao zaštita od niskih temperatura, poput agrotekstila ili drugih pokrova, ali učinkovito smanjuje snagu naleta vjetra. Time se štiti lisna masa, kora mladih grana i osjetljivi vrhovi izboja.

Plastične mreže postavljaju se tako da okružuju cijelu krošnju, pazeći da između mreže i biljke ostane određeni razmak kako lišće ne bi direktno udaralo u nju tijekom jačih vjetrova.

Idealno je mrežu pričvrstiti na laganu, ali stabilnu konstrukciju, primjerice drvene ili PVC kolce kako bi bila čvrsto napeta i otporna na zimske vremenske uvjete.

Pri odabiru mreže preporučuje se koristiti one gušće teksture, ali ipak dovoljno prozračne da propuste svjetlost i ne zadržavaju previše vlage. Time se izbjegava mogućnost stvaranja gljivičnih bolesti, a biljka i dalje ima dovoljno svjetla.

Ovakva zaštita posebno je korisna kod mladih agruma, koji još nisu razvili snažnu krošnju i deblji list, te kod osjetljivijih sorti limuna i limete. Redovito korištenje mreže tijekom zimskih mjeseci smanjuje stres biljke, a u proljeće rezultira snažnijim porastom, boljim zametanjem plodova i bržom regeneracijom.

Povrtnjak u siječnju i veljači

Iako je vegetacija usporena, zima je iznimno važna za planiranje i pripremu povrtnjaka. I u zimi možete neke vrste sijati i saditi.

Sije se: matovilac, špinat, bob, mrkva, grašak

Ove kulture dobro podnose hladnoću, a siju se na otvorenom ili u zaštićenom prostoru.

Sadi se: ozima salata, češnjak, luk iz lučice, luk srebrenac, luk kozjak

Luk i češnjak se najbolje razvijaju kada sadnja započne u hladnijim mjesecima.

Radovi u povrtnjaku

Priprema tla

Kada tlo nije smrznuto, uklanja se preostali biljni materijal, rahli površinski sloj i oblikuju gredice za ranu sjetvu. Povišene gredice poboljšavaju zagrijavanje tla.

Duboka obrada tla

U veljači se može provesti dublje rahljenje ili prekopavanje. Time se poboljšava struktura tla, prozračnost i sposobnost zadržavanja vlage.

Gnojidba organskim materijalima

Zimsko razdoblje idealno je za unošenje u tlo zrelog stajnjaka, komposta, peletiranih organskih gnojiva.

Organska gnojidba poboljšava humoznost tla, aktivnost mikroorganizama i dugoročno podiže plodnost. Tijekom zime hranjiva se postupno stabiliziraju i postaju dostupna u proljeće.

Kompostiranje

Kompostište se provjerava, po potrebi nadopunjuje suhim materijalom i povremeno okreće radi prozračivanja. Prekriva se kako bi se spriječilo ispiranje hranjiva od jakih kiša.

Ukrasni vrt

Zimski radovi u ukrasnom vrtu usmjereni su na održavanje i pripremu za novi ciklus cvatnje.

Rezidba

Obavlja se rezidba listopadnih grmova i drveća (osim ranocvatućih vrsta). Uklanjaju se suhe, bolesne i oštećene grane te oblikuje krošnja.

Njega zimzelenih biljaka

Redovito se provjerava oštećenje od snijega i vjetra. Osjetljivije biljke na vrijeme zaštite od mraza i vjetra.

Planiranje i priprema

Zima je idealna za planiranje novih cvjetnih gredica, nabavu sjemena i pripremu sadnog materijala. Vrijeme je ovo u kojem možete izraditi i plan sadnje za sljedeću sezonu, poštujući pravila plodoreda kod sadnje povrtnih kultura.

Sobno bilje

Sobne biljke u siječnju i veljači trpe zbog manjka svjetlosti i suhog zraka, stoga zahtijevaju pažljivu prilagodbu njege.

Zalijevanje

Zalijeva se rjeđe, tek kada se površinski sloj supstrata potpuno osuši. Prekomjerna vlaga, u kombinaciji sa suhim zrakom, najčešći je uzrok propadanja sobnih biljaka. Ne zaboravite kako je bolje zaboraviti biljku zaliti, nego ju prekomjerno zaliti.

Podizanje zračne vlage

Koriste se posude s vodom iznad radijatora, ovlaživači zraka ili grupiranje biljaka. Većina sobnih vrsta preferira višu vlagu, osobito paprati, fikusi i kalathee.

Osvjetljenje

Biljke se zimi premještaju bliže prozoru, no pazeći da nisu izložene hladnoći i propuhu, ako otvaramo prozor uz koji su smještene.

Kontrola štetnika

Zbog slabijeg imuniteta češće se pojavljuju paukove grinje, lisne i štitaste uši. Redovito se pregledava naličje listova i reagira blagim sredstvima na prirodnoj bazi.

Prihrana

Biljke se u pravilu ne prihranjuju u zimskim mjesecima, osim kod vrsta koje su u zimskom razdoblju u punoj cvatnji. Prihrana se ponovno uvodi u ožujku.

Presađivanje

Obavlja se samo kada je nužno, primjerice kada je korijen izvirio iz posude ili je supstrat previše isušen da se ni uz potapanje više ne može "napiti". U drugim slučajevima presađivanje se odgađa za proljeće.

Održavanje lišća

Lišće treba redovito čistiti od prašine kako bi biljka mogla učinkovito provoditi fotosintezu. Izbjegavajte sjajila listova iz kućne radinosti, poput piva, mlijeka ili drugih sredstava. Ona samo začepljuju pore i onemogućuju normalno disanje. Biljku prebrišite vlažnom krpom ili ju zasjajite za to predviđenim sredstvima.