Dok se tijekom cijele godine nude naranče, limuni i mandarine, na sunčanim padinama raste biljka čiji se plodovi rijetko beru. Drijen (dren i drenjina) je izdržljivi grm ili manje stablo koje se stoljećima cijenilo zbog čvrstog drva, dugovječnosti i jestivih crvenih plodova. Nekada se dobro znalo kada drenjine dozrijevaju, kako prepoznati dovoljno mekan plod i na koji ga način sačuvati za zimu. Od njih su se pripremali sokovi, sirupi, pekmezi, kompoti, umaci i rakija, a potpuno zreli plodovi su se jeli svježi. Šteta je što danas velik dio uroda ostaje neiskorišten, premda se radi o voću vrijednog hranjivog sastava i vrlo zanimljiva okusa.
CRVENI PLODOVI NADMAŠUJU NARANČU
Drenjina je duguljast plod crvene boje, s jednom tvrdom košticom u sredini. Dok nije potpuno zrela, vrlo je kisela i trpka zbog prisutnosti organskih kiselina i tanina. Sazrijevanjem postaje mekša, tamnija i ugodnijeg slatko-kiselog okusa koji podsjeća na spoj višnje i brusnice. Najbolja je kada se lako odvaja od peteljke ili sama padne s grane.
Neke drenjine mogu sadržavati količinu vitamina C usporedivu s citrusima, dok ih pojedini odabrani tipovi mogu i nadmašiti! Plodovi sadrže i polifenole, antocijanine, flavonoide, fenolne kiseline, pektine, tanine i organske kiseline. Antocijanini daju zrelim plodovima tamnocrvenu boju, a proučavaju se zbog antioksidacijskog djelovanja. Pektin je topivo prehrambeno vlakno koje daje gustoću pekmezima i voćnim namazima, dok tanini stvaraju trpak okus izraženiji kod nedovoljno zrelih plodova.
KORISTAN NA MNOGO NAČINA
Plodovi i pripravci od drena uzimali su se tijekom probavnih tegoba, povišene tjelesne temperature i opće slabosti. Suvremena istraživanja proučavaju kako koncentrirani ekstrakti drenjine mogu utjecati na masnoće u krvi, tjelesnu masu i regulaciju šećera, a pojedina istraživanja pokazala su moguće povoljne učinke na neke pokazatelje metaboličkog zdravlja.
Svježi plodovi brzo omekšavaju pa ih je nakon berbe najbolje preraditi ili zamrznuti. Kod pripreme sirupa, sokova i pekmeza treba računati na to da dulje zagrijavanje smanjuje dio vitamina C, koji je osjetljiv na toplinu, kisik i dugo skladištenje. Zbog toga je dobro izbjegavati nepotrebno dugo kuhanje.
TRAŽI MALO, A DAJE PUNO
Može uspijevati na sunčanim i djelomično zasjenjenim položajima, podnosi razmjerno suho tlo te nakon dobrog ukorjenjivanja ne zahtijeva mnogo njege. Dobro se uklapa u nasade namijenjene povećanju biološke raznolikosti. Rana cvatnja važna je za kukce koji u tom dijelu godine imaju ograničen izbor izvora peluda i nektara. Kasnije plodovima hrani ptice i druge životinje, dok gusta krošnja pruža zaklon.
Za obilniji urod korisno je posaditi više biljaka ili odabrati sorte s krupnijim i mesnatijim plodovima. Samonikli primjerci mogu dati ukusne drenjine, ali među biljkama postoje velike razlike u veličini, količini mesa, kiselosti i vremenu dozrijevanja. Berba može biti zahtjevna jer plodovi ne sazrijevaju istodobno. Praktičan način je prostiranje čiste mreže ili platna ispod krošnje te lagano protresanje grana. Otpast će zreli i mekani plodovi, dok će tvrđi ostati na biljci.
Kod prerade najveću poteškoću stvara koštica koja se čvrsto drži uz meso. Plodovi se mogu kratko zagrijati s malo vode, a zatim protisnuti kroz cjedilo ili pasirku. Dobivena pulpa prikladna je za pekmez, umak, sirup ili dodatak jabukama, kruškama, šljivama i bobičastom voću.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....