Nakon presađivanja na stalno mjesto mlade paprike prolaze kroz razdoblje prilagodbe koje određuje njihov razvoj tijekom cijele sezone. Biljka tada obnavlja sitno korijenje oštećeno pri presađivanju, privikava se na novo tlo i počinje stvarati lisnu masu potrebnu za kasniju cvatnju. Ako u tim prvim tjednima trpi žeđ, raste u zbijenoj zemlji ili dobiva previše hranjiva, razvoj može usporiti, a posljedice se poslije vide kroz opadanje cvjetova i manji broj plodova.
Zato se prenose brojni domaći pripravci za jačanje mladih biljaka, a jedan od njih priprema se od suhog pekarskog kvasca, sode bikarbone i vode. Određeni pripravci na bazi kvasca mogu povoljno utjecati na rast biljaka, ali učinak kućne mješavine ovisi o količini, sastavu tla, temperaturi i općem stanju paprike.
OTOPINA OD KVASCA I SODE BIKARBONE
Prema receptu, u jednu litru mlake vode dodaju se jedna jušna žlica suhog kvasca i jedna jušna žlica sode bikarbone. Smjesa se dobro promiješa, ostavi približno dva sata, a zatim razrijedi u deset litara vode. Paprike se zalijevaju uz korijen kako bi se navlažila zemlja bez polijevanja lišća.
Razrjeđivanje je važno jer koncentrirana otopina može opteretiti mlado korijenje! Najbolje ju je prvo iskušati na nekoliko biljaka, a zatim pratiti boju listova, čvrstoću stabljike i brzinu rasta. Ako se pojave venuće, suhi rubovi listova ili zastoj u razvoju, primjenu treba prekinuti i biljke zalijevati običnom vodom.
Kvasac nije potpuno gnojivo jer paprici ne osigurava dovoljne količine dušika, fosfora, kalija, kalcija i drugih hranjivih elemenata. Njegov mogući učinak povezuje se s organskim spojevima i djelovanjem mikroorganizama u tlu, no u iscrpljenoj zemlji ne može nadoknaditi manjak hranjiva. Za sigurniju prihranu bolje je koristiti zreli kompost ili odgovarajuće gnojivo u količini prilagođenoj paprici.
OPREZNO SA SODOM BIKARBONOM
Soda bikarbona sadrži natrij i nije hranjivo koje se paprici redovito dodaje radi rasta. U vrtlarstvu se katkad koristi u pripravcima protiv pojedinih gljivičnih bolesti, ali previsoka koncentracija može oštetiti listove i korijen. Ponavljana primjena može dovesti do nakupljanja natrija u zemlji, zbog čega biljka teže usvaja vodu. Ovu otopinu zato ne treba koristiti pri svakom zalijevanju niti povećavati količinu sode. Ne preporučuje se primjena na vrlo suho tlo, neposredno nakon mineralne prihrane ili na biljke koje već pokazuju znakove stresa. Zemlju je dobro prethodno umjereno navlažiti, a tretman provesti rano ujutro ili predvečer.
PRAVILNO ZALIJEVANJE JE KLJUČ
Paprika ne podnosi velike prijelaze iz potpuno suhe u natopljenu zemlju, a isto tako, neujednačeno zalijevanje može dovesti do opadanja cvjetova, sitnijih plodova i pojave vršne truleži, tamne udubljene pjege na donjem dijelu ploda. Taj se problem može pojaviti i kada u tlu ima dovoljno kalcija, ali ga biljka zbog suše, viška soli ili oštećenog korijena ne može prenijeti do ploda.
Redovito i duboko zalijevanje te sloj malča pomažu očuvati ujednačenu vlagu i nižu temperaturu tla. Voda se usmjerava prema korijenu, a učestalost se prilagođava vrsti tla i vremenskim uvjetima. Pjeskovita zemlja suši se brže, dok se u težoj voda zadržava dulje. Tijekom velikih vrućina cvjetovi mogu otpasti i na pravilno njegovanim biljkama. Dnevne temperature iznad približno 35 °C i vrlo tople noći otežavaju oplodnju. Tada pomažu malč, ravnomjerna vlaga i lagana zaštita od najjačeg poslijepodnevnog sunca.
Biljke treba redovito pregledavati kako bi se na vrijeme uočili požutjeli listovi, lisne uši, puževi i znakovi bolesti. Korov se uklanja jer paprici oduzima vodu i hranjiva, dok plodovi trebaju ostati djelomično zaštićeni lišćem kako ih jako sunce ne bi oštetilo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....