Tamo gdje nema dovoljno obradive zemlje – balkoni, terase i dvorišta – posude postaju mali vrtovi koji omogućuju svima da uzgoje vlastitu hranu. Mnogi početnici odustanu već nakon prve sezone jer biljke venu, rastu sporo ili daju slab urod, a razlog vrlo često nije u sjemenu, ni u nedostatku truda, nego upravo u – veličini posude.
Uzgoj povrća u posudama postaje neusporedivo jednostavniji kada je posuda dovoljno velika, jer upravo zapremina određuje koliko će vlage, hranjivih tvari i prostora za razvoj korijena biljka imati na raspolaganju. Pravilo koje vrijedi zapamtiti – veća posuda znači stabilniju razinu vlage, a stabilna vlaga znači zadovoljniju i zdraviju biljku! U malim posudama zemlja se suši brzo, pogotovo tijekom ljetnih vrućina. Korijen tada prolazi kroz cikluse naglog isušivanja i ponovnog zalijevanja, što biljci stvara stres i usporava rast. U većoj posudi količina supstrata je veća, pa se vlaga zadržava ravnomjernije, temperatura korijena manje oscilira, a hranjive tvari su dostupne dulje vrijeme. Korijen ima prostora širiti se, a snažan korijen temelj je snažne biljke.
Važno je da svaka posuda ima drenažne otvore – korijen ne podnosi dugotrajno zadržavanje vode jer u takvim uvjetima dolazi do nedostatka kisika i truljenja. Čak i najkvalitetniji supstrat neće pomoći ako voda nema kamo otjecati. Preporučujemo koristiti supstrat namijenjen uzgoju u posudama, a ne vrtnu zemlju jer se vrtna zemlja u zatvorenom prostoru posude brzo zbija, gubi prozračnost i otežava razvoj korijena. Supstrat za posude je lagan, prozračan i formuliran tako da bolje zadržava vlagu, ali istodobno omogućuje dobru drenažu.
Tijekom toplih mjeseci potrebno je redovito provjeravati vlažnost supstrata, često i svakodnevno. Posude se zagrijavaju brže nego zemlja u vrtu, a isparavanje je intenzivnije. Površina može izgledati suho dok je unutrašnjost još vlažna, stoga je najbolje prstom provjeriti stanje nekoliko centimetara ispod površine. Ako biljka i dalje vene unatoč redovitom zalijevanju, moguće je da je da je korijen ispunio cijelu posudu i više nema prostora za rast. U tom slučaju presađivanje u veću posudu često je jedino rješenje koje će biljci omogućiti oporavak i nastavak razvoja.
KAKO ODABRATI PRIKLADNU VELIČINU POSUDE
Odabir odgovarajuće veličine posude vrlo je bitna stavka! Za manje lisnato povrće i začinsko bilje dovoljno je oko pet litara. U takvim posudama najbolje uspijevaju salata, blitva, peršin, bosiljak i vlasac, jer njihov korijen nije izrazito dubok ni razgranat.
Posuda od deset litara prikladna je za rotkvicu, celer, repu, mrkvu i kelj. Ove biljke trebaju nešto više prostora, osobito korjenasto povrće kojem je potrebna dubina kako bi se pravilno razvilo bez deformacija. Dovoljna količina supstrata omogućuje ravnomjeran rast i sprječava pucanje ili zaostajanje u razvoju.
Posude od petnaest litara pružaju dovoljno prostora za kupus, ciklu, češnjak, prokulice i čili papričice. Ove biljke razvijaju snažniji nadzemni dio i zahtijevaju stabilnost, osobito kada formiraju glavice ili plodove.
Za rajčicu, brokulu, papriku i cvjetaču preporučuje se najmanje dvadeset litara. Rajčica, primjerice, razvija dubok i snažan korijen te obilnu lisnu masu, a tijekom plodonošenja troši velike količine vode i hranjiva. U premaloj posudi brzo dolazi do iscrpljivanja supstrata i nestabilnog rasta.
Najveće posude, od dvadeset pet litara ili više, prikladne su za krastavce, krumpir, lubenicu i tikvice. Ove biljke imaju izrazito razvijen korijenov sustav i snažan vegetativni rast. Tikvice i krastavci brzo šire vriježe, dok krumpir zahtijeva dovoljno prostora za formiranje gomolja. Lubenica, iako se često smatra zahtjevnom kulturom, može uspješno rasti u velikoj posudi ako ima dovoljno topline, svjetlosti i hranjiva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....