Početkom 2026. objavljene su nove Dietary Guidelines for Americans (DGA) 2025–2030, koje su izazvale veliku pozornost stručne i šire javnosti. Iako vizualno i komunikacijski djeluju kao veliki zaokret, same smjernice mogu se sažeti u nekoliko ključnih točaka:
- proteini u fokusu – 1,2–1,6 g/kg dnevno; jaja, riba, perad i umjereno crveno meso
- kraj “low-fat” dogme – preporučuju se punomasni mliječni proizvodi bez šećera
- masti rehabilitirane – dopušteni maslac i loj (uz limit zasićenih masti)
- šećer strogo ograničen – max. 10 g dodanog šećera po obroku, zaslađivači se ne preporučuju
- ultraprerađena hrana – jasno obeshrabrena (aditivi, emulgatori, “industrijska” hrana)
- alkohol – bez sigurnih količina – preporuka je piti manje
Što donose nove američke smjernice?
U središte prehrane stavljaju se proteini, s preporučenim unosom od 1,2 do 1,6 grama po kilogramu tjelesne mase dnevno. Naglasak je na prirodnim izvorima poput jaja, ribe i peradi, dok je crveno meso dopušteno u umjerenim količinama, pod uvjetom da nije industrijski prerađeno.
Smjernice se istodobno jasno odmiču od dugogodišnje “low-fat“ paradigme. Umjesto proizvoda s uklonjenom masnoćom, preporučuju se punomasni mliječni proizvodi bez dodanog šećera, uz obrazloženje da su upravo “light“ varijante često sadržavale više šećera i aditiva, a manje nutritivne vrijednosti.
U tom kontekstu dolazi i do rehabilitacije masti. Maslac i životinjske masti poput loja više nisu automatski demonizirani te su dopušteni u pripremi hrane, iako se i dalje zadržava opći limit unosa zasićenih masti. Poruka nije da se masti treba konzumirati nekontrolirano, već da prirodne masti nisu same po sebi problem ako dolaze iz cjelovitih namirnica. Maslinovo ulje pritom ostaje preporučena i poželjna masnoća, posebno u svakodnevnoj prehrani. Smatra se stabilnim, minimalno prerađenim izvorom masti, bogatim mononezasićenim masnim kiselinama i bioaktivnim spojevima, te se uklapa u koncept prehrane temeljene na cjelovitim namirnicama. Za razliku od rafiniranih biljnih i sjemenskih ulja, maslinovo ulje (osobito ekstra djevičansko) ne spada u kategoriju industrijski ultraprerađenih proizvoda. Zato se preporučuje kao osnovna masnoća za kuhanje, pečenje na umjerenim temperaturama i začinjavanje jela, dok su maslac i loj pozicionirani više kao dopuštene, ali umjerene opcije.
Dopuštena količina dodanog šećera ograničena je na najviše 10 grama po obroku, a umjetni zaslađivači se ne smatraju zdravom alternativom. Time se jasno signalizira potreba za smanjenjem slatkih proizvoda, pića i “skrivenih“ šećera u svakodnevnoj prehrani.
Veliki naglasak stavljen je i na suzbijanje ultraprerađene hrane. Proizvodi bogati aditivima, emulgatorima, umjetnim bojama i aromama aktivno se obeshrabruju, dok se potiče konzumacija hrane s kratkom i razumljivom listom sastojaka, prepoznatljive strukture i minimalne industrijske obrade.
Na kraju, smjernice mijenjaju ton i kad je riječ o alkoholu. Umjesto preciznih dnevnih limita, uvodi se jednostavna poruka: za zdravlje je bolje piti manje. Time se naglašava da ne postoji potpuno sigurna količina alkohola, već da svako smanjenje konzumacije donosi zdravstvenu korist.
Što o svemu kaže struka?
Nutricionistica Olja Martinić smatra da nove američke prehrambene smjernice u suštini ne donose onoliko revolucije koliko se to na prvi pogled čini. Prema njezinim riječima, vizualni i komunikacijski okvir novih preporuka može stvoriti dojam dramatične promjene, ali u nutritivnom smislu većina ključnih poruka postoji desetljećima.
– Unos dodanih, takozvanih brzih šećera, oduvijek je bio ograničen na najviše deset grama dnevno. Neovisno radi li se o bijelom šećeru, medu, marmeladi ili drugim izvorima, ta je količina već desetljećima poznata kao gornja granica, raspoređena kroz cijeli dan i sve obroke. Isto vrijedi i za unos soli, čije su preporuke godinama relativno stabilne, uz manje korekcije temeljene na kardiološkim istraživanjima – ističe Martinić.
Prema njezinoj procjeni, jedina stvarno značajna promjena u novim smjernicama odnosi se na proteine. Nekadašnje preporuke kretale su se oko 1,2 grama proteina po kilogramu tjelesne mase, što je često predstavljalo gornju granicu u praksi. Sada se taj raspon pomiče prema 1,4 grama, pa i više, što Martinić tumači promjenama u obrascima prehrane i načinu života. Ugljikohidrati su, kaže, postali dominantni dio svakodnevne prehrane, dok su proteini postupno potisnuti. Posljedice toga najvidljivije su kod starije populacije, kod koje se bilježi izražen gubitak mišićne mase. Upravo je to, prema njoj, glavni razlog zašto se danas inzistira na povećanom unosu proteina – kako bi se očuvala funkcionalnost i kvaliteta života u starijoj dobi.
Govoreći šire o promjenama u nutricionističkim preporukama kroz desetljeća, Martinić ističe da su tijekom njezine karijere postojale samo dvije zaista velike paradigmatske promjene. Prva se odnosi na spoznaju da se ljudski mikrobiom razvija i obnavlja tijekom cijelog života, a ne samo do tridesete godine, kako se nekada učilo. Druga je postupna revizija preporuka o unosu soli, koje su se najprije smanjivale, a zatim blago povećale nakon uvida u moguće negativne kardiološke posljedice pretjeranog ograničavanja. U tom kontekstu, nove američke smjernice vidi prije svega kao komunikacijski zaokret, a ne kao nutritivni lom. Naglasak na neprocesuiranoj hrani, ističe, odavno zagovaraju i Svjetska zdravstvena organizacija, i FAO, i RDA sustavi. Ono što se sada promijenilo jest širi politički i ideološki okvir u kojem se smjernice tumače.
Posebno problematičnim smatra potpuno zanemarivanje okolišne komponente. Dosadašnje smjernice snažno su utjecale ne samo na prehrambene navike, nego i na poljoprivredu, gospodarstvo i klimatske politike, jer su u obzir uzimale CO₂ otisak proizvodnje hrane. Novi dokument, prema Martinić, taj je aspekt gotovo u potpunosti ignorirao.
– Ako zagovarate povećani unos animalnih proteina, morate se zapitati kako ćete proizvesti toliku količinu hrane za rastuću svjetsku populaciju, a da pritom ne povećate emisije i ne opteretite planet. Smjernice su napisane kao teorijski ideal, ali su u praksi teško provedive na globalnoj razini – kaže Martinić.
Dodatno upozorava da se preporučeni visoki unos proteina odnosi isključivo na zdravu populaciju. Osobe s kroničnim bolestima, bubrežnim tegobama, hipertenzijom ili metaboličkim poremećajima ne mogu i ne smiju te smjernice primjenjivati bez individualne prilagodbe. To je iznimno važno naglasiti, kako ljudi ne bi pomislili da je ovo univerzalna preporuka za sve.
Kada je riječ o mastima, Martinić podsjeća da one nikada nisu bile potpuno zabranjene, osim u posebnim medicinskim slučajevima. Jaja, primjerice, smatra nutritivno izuzetno vrijednom namirnicom, a problem nije bila njihova osnovna struktura, nego pretjerivanje i skriveni oblici, poput jaja u prahu u industrijskim proizvodima.
Posebno se osvrnula na maslinovo ulje, naglašavajući da njegov status nije ni u jednom trenutku doveden u pitanje. Ulja bogata fitonutrijentima i povoljnim masnim kiselinama i dalje su prvi izbor u prehrani, a maslinovo ulje pritom zauzima vodeće mjesto.
– Maslinovo ulje je izuzetno lako probavljivo – ima indeks probavljivosti usporediv s majčinim mlijekom. Osim masnih kiselina, bogato je antioksidansima i bioaktivnim spojevima poput oleuropeina, koji ima antimikrobno i antibakterijsko djelovanje te povoljno utječe na probavni sustav – objašnjava.
Ipak, upozorava da se često zanemaruje njegova visoka energetska vrijednost. Maslinovo ulje treba obložiti namirnicu, a ne da hrana “pliva“ u njemu. Idealna količina, kaže, bliža je laganom raspršivanju ili preciznom doziranju nego obilnom zalijevanju, jer i najkvalitetnija mast u prevelikim količinama postaje kalorijski problem.
Zaključno, Martinić smatra da nove američke smjernice više govore o promjeni prioriteta i politike nego o stvarnoj revoluciji u znanosti o prehrani. Tema je zanimljiva, važno je da se o njoj raspravlja, ali iza bombastičnog vizualnog dojma krije se kontinuitet osnovnih nutricionističkih principa koji su stručnjacima poznati desetljećima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....