Ružmarin, lavanda i smilje česti su ukrasi dalmatinskih vrtova. Dobro podnose sunce i ljetne vrućine, a uz pravilnu njegu mogu godinama rasti na istom mjestu. Ipak, nakon dugog i suhog ljeta dolazi vrijeme kada treba pregledati biljke, ukloniti oštećene dijelove i pripremiti ih za hladnije mjesece.
Ružmarin ne treba skraćivati na staro drvo
Ružmarin je jedna od najčešćih biljaka u dalmatinskim vrtovima. Može se uzgajati kao samostalan grm, živica ili biljka u posudi, a njegova otpornost na sušu čini ga posebno pogodnim za mediteransku klimu.
U jesen je dobro pregledati grm i ukloniti suhe, slomljene i oštećene grančice. Ako je tijekom ljeta previše narastao, može se lagano oblikovati, ali bez pretjeranog rezanja. Važno je ne rezati duboko u staro, odrvenjelo tkivo jer ružmarin iz takvih dijelova teško razvija nove izboje.
Ako je biljka zdrava i zadržala lijep oblik, nema potrebe za rezidbom samo zato što je stigla jesen. Glavni cilj je ukloniti oštećene dijelove i sačuvati zdrave izboje koji će nastaviti rasti kada se uvjeti ponovno poboljšaju.
Ružmarin posađen u vrtu uglavnom ne treba često zalijevati nakon što se dobro ukorijeni. Ipak, ako je jesen neuobičajeno suha, a tlo se potpuno osušilo, potrebno je provjeriti stanje biljke. Kod ružmarina u posudama treba biti posebno oprezan jer se supstrat brže suši, ali i lakše zadržava previše vode ako nema dobru drenažu.
Lavandu ne treba orezivati prekasno
Lavanda je poznata po mirisnim cvjetovima i srebrnastozelenim listovima, a u vrtu se najčešće uzgaja na sunčanim položajima. Za zdrav rast najvažnije joj je dobro drenirano tlo jer dugotrajna vlaga oko korijena može uzrokovati njegovo propadanje.
Glavna rezidba lavande najčešće se obavlja nakon cvatnje, tijekom ljeta ili krajem ljeta, ovisno o vrsti i lokalnim uvjetima. Ako taj posao nije obavljen na vrijeme, u jesen je bolje ograničiti se na uklanjanje suhih cvjetnih stapki i oštećenih dijelova nego provoditi jaču rezidbu pred zimu.
Posebno treba paziti da se ne reže duboko u odrvenjele dijelove grma. Lavanda iz starog, golog drva teško potjera nove izboje pa prejaka rezidba može trajno narušiti njezin oblik ili dovesti do propadanja biljke.
Ako lavanda izgleda zdravo i uredno, nije potrebno dodatno je skraćivati. U proljeće, kada se pojavi novi rast i postane vidljivo ima li oštećenja od zime, mogu se ukloniti promrzli dijelovi i po potrebi lagano oblikovati grm.
Smilje traži sunce i propusno tlo
Smilje je još jedna mediteranska biljka koja dobro podnosi sunce i sušu. Najbolje uspijeva na toplim položajima i u tlu iz kojeg se voda brzo ocjeđuje. Zbog toga ga nije dobro saditi na mjestima gdje se nakon kiše dugo zadržava vlaga.
U jesen treba pregledati grm i ukloniti suhe ili slomljene grančice. Ako je biljka izgubila oblik, može se napraviti lagano oblikovanje, ali bez pretjeranog rezanja i nepotrebnog uklanjanja zdravih izboja.
Kod smilja je važno razlikovati biljke koje se uzgajaju kao ukrasni grmovi od onih koje se uzgajaju radi proizvodnje cvijeta i eteričnog ulja. Način i vrijeme rezidbe mogu se razlikovati ovisno o vrsti, sorti i namjeni uzgoja.
Smilje ne treba obilno zalijevati samo zato što je završilo ljeto. Ako je posađeno u vrtu i dobro se ukorijenilo, uglavnom može iskoristiti prirodne oborine. Kod mladih biljaka ipak treba pratiti vlažnost tla, osobito tijekom duljih sušnih razdoblja.
Treba li biljke prihranjivati u jesen?
Ružmarin, lavanda i smilje nisu biljke koje zahtijevaju obilnu prihranu. Dobro uspijevaju na sunčanim položajima i u propusnom tlu, a pretjerano dodavanje gnojiva nije potrebno.
U jesen, kada se rast postupno usporava, nije preporučljivo poticati biljke na stvaranje mnogo novih, mekanih izboja koji bi mogli biti osjetljiviji na hladnoću. Ako je tlo dobro i biljke izgledaju zdravo, prihranu je uglavnom moguće izostaviti.
Mnogo je važnije provjeriti otječe li višak vode. Teško, zbijeno tlo i zadržavanje vlage mogu biti veći problem od same hladnoće, osobito kod lavande i smilja.
Što napraviti prije zime?
U priobalju su zime uglavnom blaže nego u unutrašnjosti, ali hladni valovi, jaka bura i povremeni mraz mogu oštetiti osjetljivije biljke. U Dalmatinskoj zagori uvjeti mogu biti znatno drukčiji nego uz more, pa njegu treba prilagoditi položaju vrta.
Biljke u posudama osjetljivije su na hladnoću jer im se korijenov sustav brže hladi. Zato ih je tijekom hladnijeg razdoblja dobro premjestiti na zaštićeno mjesto, uz zid ili pod natkriveni dio terase, gdje neće biti izložene dugotrajnom zadržavanju vode.
Kod biljaka posađenih u vrtu najvažnije je ukloniti oštećene dijelove, održavati tlo propusnim i izbjegavati nepotrebne zahvate. Zdrave grmove ne treba jako orezivati samo radi urednijeg izgleda.
Jesen je, dakle, pravo vrijeme za pregled i lagano održavanje ružmarina, lavande i smilja, ali ne i za rezidbu pod svaku cijenu. Uz malo pažnje, dobru drenažu i pravilno zalijevanje ove mediteranske biljke mogu uspješno prezimiti i u proljeće nastaviti rasti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....