Dok jedni čestoslavicu smatraju običnim korovom koji se gazi pri svakom koraku, travari je generacijama čuvaju i koriste kao vrijednu biljku za čišćenje organizma, smirivanje probavnih tegoba i oporavak iscrpljenog tijela. Brojni zapisi iz narodne medicine govore o čestoslavici kao biljci kojoj se pripisivala sposobnost jačanja organizma nakon bolesti, olakšavanja disanja i vraćanja energije iscrpljenima fizičkim i psihičkim naporima. Poznata i pod nazivom veronika (latinskim imenom Veronica officinalis) pripada skupini ljekovitih biljaka koje su nekada bile sastavni dio svakog kućnog ormarića. Ljudi su je sušili, pripremali kao čaj, miješali s drugim biljkama i koristili za razne tegobe.
Prepoznatljiva je po svijetloplavim ili ljubičastim cvjetovima i zelenim listovima koji znaju imati blag ljubičasti ton. Najčešće raste samoniklo, bez posebnih uvjeta i njege, zbog čega se može pronaći skoro svugdje. Ima bogati sastav biljnih spojeva koji djeluju blagotvorno na organizam – sadrži flavonoide, tanine, organske kiseline, gorke tvari i druge biljne komponente.
BLAGOTVORNO DJELOVANJE ČESTOSLAVICE
Travarima je iznimno zanimljiva zbog djelovanja na jetru i krv. U narodnoj medicini vjerovalo se da pomaže organizmu izbaciti štetne tvari. Čaj od čestoslavice pio se kod osjećaja težine, iscrpljenosti, manjka energije i problema povezanih s usporenim radom probave te se smatralo da potiče rad jetre i mokraćnog sustava uz što doprinosi lakšem izlučivanju viška tekućine iz organizma.
Nekada se preporučivala i osobama koje imaju problema s iskašljavanjem, dugotrajnim kašljem i oporavkom nakon plućnih bolesti. Biljka se koristila kao pomoć kod nadraženih dišnih puteva, a njezina blaga gorčina i biljni spojevi olakšavali su izbacivanje sekreta i smirivanje nadraženosti grla.
Čestoslavica je poznata i po djelovanju na probavni sustav – oni koji pate od nadutosti, sporije probave, nelagode nakon jela ili manjka apetita nerijetko su posezali za ovim biljnim čajem. Gorke tvari iz biljke potiču probavne procese, dok drugi biljni spojevi djeluju umirujuće na sluznicu želuca.
Čestoslavica se nije koristila samo za fizičke tegobe, smatrala se biljkom koja djeluje umirujuće na cijeli organizam pa su je travari preporučivali i kod nervoze, mentalnog umora, vrtoglavice i osjećaja unutarnje iscrpljenosti. Ljudi koji su bili pod velikim stresom ili su osjećali pad koncentracije pili su biljne mješavine s veronikom kako bi lakše podnijeli svakodnevne napore i poboljšali mentalnu svježinu.
DANAS SE NAJČEŠĆE KORISTI KAO ČAJ
Danas se čestoslavica najčešće koristi kao čaj za ublažavanje tegoba povezanih s dišnim putevima, želucem, mokraćnim sustavom, jetrom i općim umorom organizma. Mnogi je piju tijekom sezonskih viroza, nakon razdoblja iscrpljenosti ili kada žele organizmu pružiti prirodnu podršku. Njezina primjena prisutna je i kod bolova u zglobovima i mišićima, gdje se u narodnoj medicini koristila kao dio biljnih mješavina za olakšavanje tegoba povezanih s upalnim procesima.
Primjena čestoslavice nije ograničena samo na unutarnju upotrebu već se koristila i za njegu kože, kod svrbeža, manjih rana, ekcema i različitih iritacija.
KORISNE KOMBINACIJE ZA ČAJEVE
Kombinacija čestoslavice, koprive i divlje maćuhice super je za probleme s kožom i ekcemima, ali i za pročišćavanje organizma i podršku koži iznutra. Prema tradicionalnom receptu, tri jušne žlice biljne mješavine preliju se sa 750 ml kipuće vode i ostave poklopljene pola sata. Nakon toga čaj se procijedi i pije tijekom dana u manjim gutljajima.
Za mentalni umor i bolju koncentraciju preporučuje se spoj čestoslavice, ružmarina, matičnjaka i lista celera. Ova kombinacija se koristi za ublažavanje osjećaja iscrpljenosti, poboljšanje koncentracije i lakše nošenje sa svakodnevnim stresom. Ružmarin se povezuje s poticanjem cirkulacije i mentalne budnosti, dok matičnjak djeluje smirujuće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....