Koliko je obroka dnevno najzdravije? Stručnjaci sve objasnili i srušili mitove u koje smo godinama vjerovali

Pitanje je li zdravije jesti više manjih obroka tijekom dana ili se držati manjeg broja većih obroka već dugo je predmet rasprava u nutricionizmu.

Iako je dugo prevladavalo mišljenje da češći obroci ubrzavaju metabolizam i pomažu u kontroli tjelesne težine, novija istraživanja pokazuju da stvari nisu tako jednostavne i da ne postoji univerzalno pravilo koje vrijedi za sve.

Više manjih obroka i moguće prednosti

Zagovornici prehrane sa šest ili više manjih obroka dnevno ističu nekoliko potencijalnih prednosti. Smatra se da takav način prehrane može pomoći u održavanju stabilnije razine šećera u krvi, spriječiti nagle napade gladi te doprinijeti boljoj kontroli apetita. Neka istraživanja također pokazuju da osobe koje češće jedu mogu imati povoljniji profil masnoća u krvi, uključujući višu razinu "dobrog" HDL kolesterola, što se povezuje s manjim rizikom od srčanih bolesti.

Često se navodi i da manji obroci mogu pomoći u raspodjeli energije tijekom dana te smanjiti osjećaj umora nakon jela. Ipak, znanstveni dokazi koji potvrđuju jasnu prednost ovakvog načina prehrane još uvijek su ograničeni i nedosljedni.

Važnost voća, povrća, orašastih plodova i zelenog čaja, koji su bogati antioksidansima koji štite stanice i doprinose kardiovaskularnom zdravlju i prevenciji

Ilusmedical/science Photo Librar/Science Photo Library Via Afp

Fiziološki učinci i mit o metabolizmu

Jedan je od najčešćih mitova da češće jedenje značajno ubrzava metabolizam. Međutim, stručnjaci objašnjavaju da se energija troši tijekom probave hrane, što se naziva termički učinak hrane, ali on ne ovisi značajno o broju obroka, nego o ukupnom dnevnom unosu kalorija i sastavu prehrane.

Tijelo neće trošiti više energije samo zato što se jede češće, ako je ukupan unos hrane jednak. Neka istraživanja čak sugeriraju da manji broj većih obroka može imati jednako ili ponekad i povoljniji učinak na metabolizam.

Manje većih obroka i kontrola unosa

S druge strane, prehrana koja se temelji na tri glavna obroka dnevno može biti jednostavnija i praktičnija za većinu ljudi. Ovakav način prehrane može olakšati kontrolu kalorijskog unosa, smanjiti potrebu za stalnim planiranjem hrane i smanjiti mogućnost "grickanja" između obroka, što kod mnogih dovodi do prekomjernog unosa kalorija.

Neka istraživanja pokazuju da osobe koje jedu rjeđe, ali u strukturiranim obrocima, mogu lakše održavati tjelesnu težinu, posebno ako izbjegavaju kasne večere i nekontrolirane međuobroke.

Chassenet/Bsip Via Afp

Utjecaj na zdravlje srca i kronične bolesti

Neka epidemiološka istraživanja povezuju češće obroke s manjim rizikom od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, no rezultati nisu jednoznačni. Također, većina tih studija promatra povezanost, ali ne i uzročnost, što znači da se ne može sa sigurnošću tvrditi da je broj obroka izravno odgovoran za zdravstvene razlike.

Važan je faktor i kvaliteta prehrane. Osobe koje jedu češće često imaju i raznovrsniju prehranu bogatu voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, dok drugi češće konzumiraju industrijski prerađene proizvode.

Nera Šimić/cropix/Cropix

Tko može imati koristi od češćih obroka?

Češći i manji obroci mogu biti korisni u određenim situacijama. To se posebno odnosi na osobe koje imaju problema s probavom, osjećajem mučnine, slabim apetitom ili brzim osjećajem sitosti. Također, sportaši i osobe koje žele povećati tjelesnu masu mogu imati koristi od raspoređivanja kalorija kroz više obroka tijekom dana.

Tko bolje funkcionira na tri obroka dnevno?

S druge strane, tri veća obroka dnevno često bolje odgovaraju osobama koje imaju užurban stil života, poteškoće s kontrolom porcija ili sklonost stalnom grickanju. Ovakav raspored može pomoći u boljoj organizaciji dana i smanjenju impulzivnog jedenja.

Ukupno gledano, znanstveni dokazi ne potvrđuju da je jedan način prehrane superioran drugome. I više manjih i manje većih obroka mogu biti zdravi ako je prehrana uravnotežena, raznolika i nutritivno kvalitetna, piše MNT.