StoryEditorOCM
Pričezavirite iza etiketa

Za ovom domaćom spizom vlada pomama: evo tko stoji iza proizvoda koje svi traže, priča je zanimljivija nego što mislite

Piše Sara Šarić/Sponzorirani sadržaj
11. ožujka 2026. - 06:00

Sve više tražimo kvalitetnu i provjerenu, domaću spizu. Pogledajte samo Facebook grupe za prodaju domaćih proizvoda; objava ujutro, rasprodano do podne. Ljudi žele znati od koga i što kupuju. Tko je uzgojio pome? Čija je zemlja nahranila taj krumpir, tko je ustao prije zore da ubere blitvu?

Trend nije slučajan. U moru industrijski proizvedenih artikala, generičkih okusa i proizvoda čije porijeklo često prelazi tisuće kilometara prije nego što stigne na naš stol, potražnja za domaćim, kvalitetnim namirnicama u Hrvatskoj snažno raste, vođena sve većom željom za zdravom prehranom i podrškom lokalnim proizvođačima.

U vremenu kad znamo čitati deklaracije i kad nam je stalo do okusa koji ima priču, sve više cijenimo i biramo proizvode iza kojih stoje ljudi, obitelji, OPG-ovi i mala proizvodnja. Biramo tradiciju, ali i odgovornost. Biramo svoje.

Upravo na tom tragu, u tvrtki METRO Hrvatska se godinama gradi i njeguje kontinuirana suradnja s lokalnim dobavljačima. Ne deklarativno, nego konkretno, kroz police ispunjene vrhunskim proizvodima hrvatskih proizvođača. Od voća i povrća, preko svježeg mesa i ribe, do vina i delikatesa nastalih prema domaćoj tradiciji i recepturama koje su se prenosile s koljena na koljeno.

Riječ je o asortimanu koji spaja kvalitetu, podrijetlo i pouzdanost te namirnicama koje hrvatsku kuhinju čine posebnom.

Podržati domaće ne znači samo kupiti proizvod s hrvatskom etiketom. To znači ulagati u polja, maslinike i vinograde, u male pogone i velike ideje.

Danas, više nego ikad, imamo priliku zaviriti iza etikete: upoznati ljude koji stoje iza proizvoda, čuti njihovu priču i razumjeti put koji namirnica prolazi od zemlje do stola. Upravo zato vrijedi zastati i predstaviti neke od hrvatskih dobavljača iz Dalmacije, čiji se proizvodi nalaze na policama METRO Hrvatska i koji svojim radom potvrđuju da kvaliteta ima ime i prezime.

image

U tvrtki METRO Hrvatska se godinama gradi i njeguje kontinuirana suradnja s lokalnim dobavljačima.

/Metro Hrvatska

Morska spiza

U Komiži, tamo gdje su ribari i barke dio identiteta mjesta, djeluje Ribarska zadruga Komiža. To su ljudi koji more ne doživljavaju kao kulisu, nego kao radno mjesto i nasljeđe. Riječ je o kooperaciji trinaest ribara udruženih u zadrugu kako bi svoje ulove lakše donijeli do stolova brojnih potrošača u Hrvatskoj i inozemstvu.

Love selektivno, poštede malu ribu, vode računa o lovostaju i sve počinje poštovanjem prema moru. Takav pristup poštuje principe dugoročno održivog ribarstva, štiti populaciju riba i osjetljivi ekosustav morskog dna, te omogućuje da more i ribari ostanu u suživotu, a ne u sukobu.

U ponudi ove zadruge već dvadesetak godina možete pronaći najsvježiju ribu iz najčišćih dijelova Jadranskog mora: osliće, kokote, škarpine, pagare, sabljarke, tune, jastoge, raže, ugore, pse...

Kad govorimo o domaćoj spizi, onda to kod nas nikad nije samo pitanje namirnice. To je pitanje načina života. Zato i tražimo domaće - jer znamo razliku.

Zanimljivo je da se u ovu priču nisu uključili samo dobavljači, nego i ugostitelji. Jer tko bolje zna što znači kvalitetna domaća namirnica od onoga tko je svakodnevno pretvara u jelo?

image

Chef Marko Gajski iz LD Restorana na Korčuli

/Metro Hrvatska
image

Vrhunski Ikejime brancin uzgojen u zadarskom akvatoriju od strane hrvatskog dobavljača, tvrtke Marfish s otoka Ugljana.

/Metro Hrvatska

Dalmatinski restorani sve jasnije prepoznaju vrijednost lokalnih proizvoda i pokazuju kako se upravo od njih mogu stvarati vrhunska jela. Jedan od primjera dolazi iz LD Restorana na Korčuli, gdje chef Marko Gajski pripremi brancina pristupa s ozbiljnošću i preciznošću visoke gastronomije. U svom jelu koristi vrhunski Ikejime brancin, uzgojen u zadarskom akvatoriju, koji dolazi od hrvatskog dobavljača - tvrtke Marfish s otoka Ugljana. No, poslužuje ga uz ono što je u našoj kuhinji možda i najprepoznatljivije: blitvu i krumpir.

I upravo je tu čar. U istom tanjuru susreću se preciznost svjetskih kuhinja i naša, gotovo arhetipska dalmatinska kombinacija. To je dokaz da domaća namirnica može biti i temelj tradicije i platforma za suvremenu kulinarsku interpretaciju.

image

Marinex

/Metro Hrvatska
image

U ribarnicama tvrtke METRO Hrvatska dostupno je više od 120 vrsta svježe ribe, uključujući brancine i orade u METRO Chef robnoj marki, koje proizvodi domaća tvrtka Marinex.

/Metro Hrvatska

Kad je riječ o ribi, izbor je gotovo kao na velikom pazaru. U ribarnicama tvrtke METRO Hrvatska dostupno je više od 120 vrsta svježe ribe, uključujući brancine i orade u METRO Chef robnoj marki, koje proizvodi domaća tvrtka Marinex, što kupcima i strastvenim kuharima daje sigurnost izbora; povjerenje da kupuju provjerenu, kvalitetnu i domaću ribu, iza koje stoje poznati dobavljači i jasni standardi svježine.

Kvaliteta na tanjuru

Meso u Dalmaciji ima poseban status, ali danas smo pri njegovoj kupnji oprezniji nego ikad. Ne uzima se “usput”, ne bira se naslijepo. Gleda se boja, provjerava podrijetlo, pita se tko je uzgajao i kako. Jer kad je riječ o mesu, želimo svježinu, kvalitetu i sigurnost da na stol donosimo ono najbolje.

Zato i ovdje tražimo lokalno i domaće. Jer znamo da razlika postoji.

image

Lucian Martinis, chef restorana "Gudin.Pigeria"

/Metro Hrvatska
image

crna slavonska svinja

/Metro Hrvatska

Domaće meso, znaju oni koji kuhaju, ima karakter - čvršću strukturu, puniji okus i stabilnost na tavi koja dolazi iz načina uzgoja, a ne iz aditiva.

Upravo takvu filozofiju potvrdio je Lucian Martinis, chef restorana "Gudin.Pigeria", smještenog u srcu splitskog Pazara, koji je od vrata crne svinje napravio jelo koje istovremeno poštuje podneblje i tradiciju, ali komunicira suvremenu gastronomiju.

Meso se najprije marinira u maslinovu ulju, češnjaku i svježem mediteranskom bilju, ružmarinu i timijanu, zatim se polako peče na niskoj temperaturi kako bi ostalo sočno i mekano, a završava kratkim, snažnim zapečenjem koje daje onu hrskavu koricu bez koje nema pravog užitka. Poslužuje se uz salsa verde i salsa tonno.

Takav tanjur ne počinje u kuhinji, nego puno prije, na obiteljskim gospodarstvima u Hrvatskoj, gdje se uzgoju pristupa bez žurbe i bez prečaca.

image

Vrat crne svinje, dimljeni – hladno rezani uz Salsa Verde i Salsa Tonno

/Metro Hrvatska

Sinonim svake proslave

A u Dalmaciji je možda najbolji primjer tog strpljenja – pršut.

Pršut ovdje nije samo suhomesnati proizvod. On je sinonim za proslavu. Reže se za krštenje, vjenčanje, rođendane, selidbu u novi stan... U svakoj ozbiljnoj konobi visi barem jedan, a u svakoj obitelji postoji netko tko "zna procijeniti je li dobar". Boja, miris, način na koji se list savija pod prstima - sve se gleda.

Među onima koji tu tradiciju nose ozbiljno je i Drniška pršutana, proizvođač koji se oslanja na ono što je ovom kraju dano: buru, suhi zrak i vrijeme. Dobar pršut ne nastaje ubrzavanjem procesa, nego sušenjem koje traje mjesecima, pod kontroliranim, ali prirodnim uvjetima.

image
Zvonko Pavic/Cropix

Kao i kod ribara koji ne love mlađ i čuvaju morsko dno, i ovdje postoji jasna filozofija: ne uzeti više nego što treba i ne preskakati korake koje je vrijeme propisalo. Dugotrajno zrenje daje pršutu onu prepoznatljivu aromu i čvrstoću, ali i eleganciju u rezu; list je tanak, gotovo proziran, a okus dug i čist.

U zaleđu Šibenika vode se starom, provjerenom recepturom drniškog kraja, onom koja se prenosila s koljena na koljeno, ali istodobno koriste i suvremenu tehnologiju kako bi svaki korak proizvodnje bio precizno kontroliran i doveden do savršenstva. Tradicija im je temelj, a moderna znanja alat; spoj koji omogućuje da pršut zadrži autentičan okus podneblja, ali i konzistentnu vrhunsku kvalitetu iz komada u komad.

To je nastavak priče koju METRO Hrvatska želi približiti ljudima: priče o podneblju, o mikroklimi, o ljudima koji znaju da kvaliteta ne dolazi iz prečaca, nego iz kontinuiteta.

image

Potražnja za domaćim, kvalitetnim namirnicama u Hrvatskoj snažno raste.

/Metro Hrvatska

Bez vina i maslinova ulja nema priče

U Dalmaciji se može raspravljati o svemu, ali o dvije stvari nema pregovora - vino mora imati karakter, a maslinovo ulje miris.

Jedna od onih koji tu filozofiju žive svakodnevno je PZ Maslina i Vino, poljoprivredna zadruga iz Polače pokraj Zadra, koja spaja dvije temeljne dalmatinske priče: maslinarstvo i vinarstvo. No iza etikete nije samo proizvod, nego obiteljska odluka. Zadrugu vode dvije obitelji koje su od početka postavile jasnu viziju – održiva poljoprivreda bez oslanjanja na pesticide i agresivne kemikalije.

Rad u vinogradu i masliniku podrazumijeva više truda, više kontrole i više strpljenja, ali rezultat su proizvodi najviše kvalitete.

Njihova ulja i vina zato nisu samo odraz podneblja Ravnih kotara, nego i odluke da kvaliteta ima prednost pred brzinom, a održivost pred kratkoročnom dobiti.

Domaće, odgovorno i dosljedno je upravo onako kako današnji kupci sve češće i traže.

image

Skaramuča vina

/Metro Hrvatska
image

METRO Hrvatska ima asortiman koji spaja kvalitetu, podrijetlo i pouzdanost te namirnice koje hrvatsku kuhinju čine posebnom.

/Metro Hrvatska

U METRO-ovoj ponudi svoje mjesto ima i Vinarija Bora, obiteljska vinarija iz šibenskog zaleđa koja njeguje autohtone sorte i radi vina snažnog identiteta.

Vinarija Bora je duboko povezana s tradicijom Podgradine, malog mjesta u kojem priroda oblikuje svakodnevicu – blage struje Novigradskog mora miluju obalu, dok s druge strane snažna velebitska bura oblikuje krajolik i karakter ljudi.

Naziv vinarije inspiriran je upravo tim lokalnim vjetrom: snažnim, hladnim i nepredvidivim.

Baš kao što bura oblikuje krajolik, takvi prirodni utjecaji, u kombinaciji s predanim radom obitelji Boro, daju njihovim vinima prepoznatljiv karakter i toplinu koja dolazi iz domaće zemlje.

Njihove etikete nisu rezultat trenda, nego kontinuiteta: rada u vinogradu, pažnje u podrumu i razumijevanja sorte. To su vina koja nose terroir, ali i ruku vinara.

image

Kod biranja voća i povrća kupci su danas i tu pažljiviji nego prije. Žele izbor, ali želi i svježinu.

Robert Michael/Dpa Picture-alliance Via Afp

Voće i povrće

Na kraju, uvijek se vraćamo onome osnovnom – voću i povrću. A danas smo i tu pažljiviji nego prije. Želimo izbor, ali želimo i svježinu. Želimo znati da tikvica nije proputovala pola Europe i da se blitva neće raspasti u kuhanju...

U METRO Hrvatska kupci traže upravo to: bogat asortiman i stalnu svježinu. Pome koji mirišu na sunce, salatu koja je još čvrsta pod prstima, tikvicu ubranu jučer.

Među njegovim brojnim lokalnim dobavljačima je i poljoprivredno gospodarstvo Klice Solina, čija tradicija seže još u davnu 1903. godinu. Danas ga vode Brankica i Anđelko, koji se uzgojem povrća bave duže od tri desetljeća.

Njihova priča nije romantična razglednica nego svakodnevni rad: rana jutra, zemlja na rukama i stalna briga o kvaliteti. Uzgajaju različite vrste svježeg sezonskog povrća, začinskog bilja i mikrozelenja, a naglasak je na svježini i brzini isporuke. Tako da ono što je ubrano praktički jučer, danas već bude na policama METRO-a.

Klice, koje se smatraju superhranom zbog svoje visoke nutritivne vrijednosti, ponos su ovog obiteljskog gospodarstva i neizostavni sastojak u rukama vrhunskih chefova.

image

Skaramuča vina

/Metro Hrvatska

Najbolje što domaća spiza može dati

I tu se priča zatvara u krug. Od mesa i ribe, preko vina i ulja pa do voća i povrća. Kada znamo odakle dolazi ono što jedemo i pijemo, biramo sigurnije, ali i s više srca. Biranje domaćeg nije prolazni trend; to je prirodni odabir, svjesni način života koji će samo rasti.

Na tom putu dobro je znati da imamo pouzdanog partnera. METRO nije samo trgovina, to je mreža ljudi i proizvođača koji čuvaju lokalno, podržavaju tradiciju i pomažu nam da biramo bolje.

Kod nas, domaća spiza nikad nije samo namirnica. To je način života, i birati domaće znači birati život sa sadržajem, okusom i pričom.

Sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Slobodne Dalmacije i METRO Hrvatska.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. ožujak 2026 11:43