Mnogi koji počnu paziti na zdravlje i prehranu odluče se crveno meso zamijeniti piletinom i puretinom. Jedna i druga sadrže nešto manje masnoća od govedine, svinjetine i junetine, osobito ako je riječ o bijelom mesu, a kad je, pak, riječ o praktičnosti, mnogima je najmiliji izbor mljevena puretina.
Pureće mljeveno smatra se laganijom i zdravijom alternativom klasičnom mljevenom mesu i može biti jako zgodno imati ga u hladnjaku za slučajeve viška gladi i manjka vremena, no - što je zapravo pomalo apsurdno jer za njim posežu oni koji su zacrtali živjeti zdravije - riječ je o namirnici koja se u stručnim analizama često navodi kao jedna od najrizičnijih kada je riječ o mikrobiološkoj kontaminaciji.
Prema podacima američkog United States Department of Agriculture, postoji značajna vjerojatnost da je mljevena puretina zaražena bakterijama soja Listeria, Campylobacter ili Clostridium, a to je vjerovanje, nažalost, utemeljeno na statistici. Primjerice, 2011. godine zabilježeno je veliko povlačenje purećeg mesa s tržišta zbog otpornog soja salmonele, što je dodatno otvorilo pitanje sigurnosti industrijske proizvodnje, ali i načina uzgoja, jer u konvencionalnoj proizvodnji peradi često se koriste antibiotici, što može potaknuti razvoj bakterija otpornih na liječenje.
Želite li i dalje uživati u prednostima mljevene puretine - kojih zaista ima - uzmite u obzir da relevantna istraživanja pokazuju kako ekološki uzgojena puretina ima niže razine kontaminacije i manje problema s otpornim sojevima bakterija.
Također, savjetuje se imati nešto više opreza u kuhinji prilikom pripreme ove namirnice. Stručnjaci savjetuju da se s njom postupa kao s potencijalno kontaminiranom hranom te da se radne površine i pribor trebaju temeljito oprati nakon pripreme, dok meso uvijek treba temeljito termički obraditi.
Imajte na umu da je, kad se radi s mljevenom puretinom, ključna je stvar spriječiti tzv. križnu kontaminaciju, odnosno prijenos bakterija s sirovog mesa na druge površine i hranu. Sve što je bilo u kontaktu s mesom, bilo da je riječ o tanjuru, dasci ili nožu, treba odmah oprati vrućom vodom i deterdžentom.
Druga važna stvar je odvajanje sirovog i gotovog. Gotove pureće pljeskavice ili drugo jelo od mljevene puretine nikada nemojte vraćati na tanjur na kojem je bilo sirovo meso. Uvijek uzmite čisti tanjur, jer i minimalni tragovi sirovog mesa mogu biti izvor kontaminacije.
Što se tiče same termičke obrade, preporuka je da se puretina peče do unutarnje temperature od oko 80 °C (180 °F). To je granica na kojoj se pouzdano uništava većina potencijalno opasnih bakterija.
I na koncu, nemojte sve pokvariti zbog malo šlampavosti i komoda pa dobro pripazite na čišćenje radne površine. Ako tijekom pripreme nešto iscuri ili kapne, bolje je to odmah obrisati i to najbolje papirnatim ubrusom. Spužve su, zbog svoje strukture i vlage, idealno mjesto za zadržavanje i razmnožavanje bakterija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....