U želji za mršvljenjem mnogi se okreću light, no sugar i drugim tipovima dijetalnih proizvoda, ne sluteći da ih upravo na odjelu s prehranom za one koji žele postići vitkost i postati fit vreba sastojak koji radi kaos u organizmu i izaziva debljanje.
Idući put kad poželite kupiti proizvod na kojem je navedeno da je low fat ili s manjenim udjelom šećera, dobro pročitajte deklaraciju i potražite maltodekstrin. Ugledate li ga, bježite od tog proizvoda kao da sadrži otrov.
Premda otrov nije u klasičnom smislu, zbog svog djelovanja na organizmu izaziva pažnju nutricionista, od kojih većina upozorava da se radi o proizvodu koji u većim količinama može biti vrlo štetan, osobito kod osjetljivih skupina.
Riječ je o jako prerađenom ugljikohidratu dobivenom najčešće iz kukuruza, pšenice ili krumpira. Iako nema sladak okus, ima vrlo visok glikemijski indeks, često i viši od običnog šećera.
To znači da brzo podiže razinu glukoze u krvi i izaziva nagli skok inzulina. Dugoročno, česta konzumacija može pridonositi inzulinskoj rezistenciji, povećanom riziku od dijabetesa tipa 2 i lakšem nakupljanju masnog tkiva, osobito ako dolazi iz ultraprerađene hrane.
Drugi problem je utjecaj na crijevnu mikrobiotu. Neka istraživanja pokazuju da maltodekstrin može poticati rast nepoželjnih bakterija u crijevima i narušavati ravnotežu crijevne flore, što je povezano s upalama, probavnim smetnjama i slabijom barijerom crijeva. To je posebno važno kod osoba s osjetljivim crijevima, sindromom iritabilnog crijeva ili upalnim bolestima crijeva.
Treća stvar je što se često nalazi u proizvodima koji se doživljavaju kao "zdravi" – proteinski napitci, energetske pločice, instant juhe, umaci, začinske mješavine. Tu služi kao punilo, zgušnjivač ili nosač aroma, pa ga ljudi unose nesvjesno i u većim količinama nego što su svjesni.
Za zdrave osobe mala količina povremeno vjerojatno neće biti problem. No kod osoba s poremećajem regulacije šećera u krvi, prekomjernom tjelesnom masom, metaboličkim sindromom ili probavnim tegobama, redovita konzumacija maltodekstrina može pogoršati postojeće stanje.
Zato je ključno čitati deklaracije i smanjiti unos ultraprerađene hrane u kojoj se najčešće nalazi, no, također, birati cjelovite, prirodne namirnice umjesto sumnjivih "dijetalnih" i "fit" proizvoda.
Umjesto proteinskih pločica i „fit“ grickalica s dugim popisom sastojaka, puno je bolji izbor kombinacija običnih namirnica. Primjerice, obični jogurt ili grčki jogurt s orašastim plodovima i voćem daje proteine, zdrave masti i vlakna bez skrivenih punila. Slično vrijedi i za svježi sir s povrćem ili kuhanim jajem, što je zasitan, a stvarno lagan obrok.
Kod napitaka je česta zamka u „fitness“ napitcima u prahu. Ako vam treba proteinski dodatak, birajte proizvod s kratkom deklaracijom, bez maltodekstrina među prvim sastojcima, ili jednostavno posegnite za hranom: jaja, riba, mahunarke, posni sir i meso prirodno su bogati proteinima bez brzih skrivenih šećera.
Umjesto instant juha, umaka i „light“ gotovih jela, priprema kod kuće je najpouzdanija opcija. Jednostavna juha od povrća, varivo od leće ili slanutka, pečena riba ili meso s povrćem daju puno više hranjivih tvari i stabilniji osjećaj sitosti nego industrijski „light“ proizvodi puni zgušnjivača.
Ako želite nešto slatko, bolje je pojesti komad voća uz šaku orašastih plodova ili tamnu čokoladu nego posegnuti za „bez šećera“ desertima koji često sadrže maltodekstrin i druge brzo probavljive ugljikohidrate. Pravi „fit“ izbor u praksi znači hrana s kratkim popisom sastojaka, prepoznatljiva, što bliža izvornom obliku, a ne ona s najglasnijom oznakom na pakiranju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....