Ako ćemo mjeriti po tome koliko je prisutna oko nas, počevši od tanjura pa do dezena na raznim predmetima, lubenicu slobodno možemo nazvati kraljicom ljetnog voća. Kako to već biva, veliku popularnost prate razne kuloarske priče od kojih su mnoge daleko od istine. Donosimo vam glavne mitove o lubenici i objašnjenje zašto više ne trebate vjerovati u njih.
U lubenicu se ubrizgava šećer da bude slađa
Ova tvrdnja nema nikakvog smisla jer je meso lubenice kompaktno, pa bi šećer ostao lokalirizan, osim toga uzrokovao bi truljenje. Dakle, niti je praktično niti je učinkovito, a za slatkoću su zaslužni sorta, sunce i zrelost, ne šprica.
Lubenice se boje crvenim bojama
Ovo nije istina, jer crvenu boju plodu daje pigment likopen koji se prirodno nalazi u lubenici i ostalom voću i povrću crvene boje. Koliko ga ima, odnosno koliko će crveno meso biti, ovisi o sorti odnosno hibridu koji se uzgaja. Neki su jednostavno crveniji.
Lubenice bez koštica su GMO
U stvarnosti, riječ je o sasvim prirodnoj pojavi koja se zove partenokarpija, odnosno razvoju ploda bez oplodnje. Takvi plodovi nemaju koštice ili su jako sitne, a osim lubenica u uzgoju su još mnoge vrste, npr. banane i krastavci. Partenokarpni plodovi postižu se uzgojem takvih hibrida i prskanjem biljnim hormonima u vrijeme cvatnje. Dakle, riječ je o prirodnoj pojavi koju je čovjek iskoristio jer su plodovi bez koštica cijenjeni na tržištu. Ostaje pitanje jesu li takvi plodovi ukusni i je li takav intenzivan uzgoj u skladu s vašim vrijednostima, ali nije riječ o GMO!
Lubenice tretiraju hormonima da narastu preko noći
Još jedan mit koji često možete čuti o uzgoju lubenica, a vjerujemo da je posljedica vijesti koja se prije 15-ak godina proširila svijetom. Možda se i sjećate lubenica koje doslovno eksplodiraju na kineskim poljima. Eksplozije su bile posljedica nespretnog uzgoja, jer su nakon tretiranja legalnim biljnim hormonom (koji se koristi i u uzgoju partenokarpnih plodova) uslijedile velike kiše, ali ostao je mit da se tretiraju koječime. Srećom, hrvatski proizvođači koriste klasična gnojiva pa je najsigurnije da kupujete domaće lubenice!
Lubenica koja ima šupljine iznutra je otrovna
Naravno da nije. Šupljine koje se javljaju unutar ploda su posljedica neuravnotežene gnojidbe i zalijevanja ili naglog rasta. Jedini problem u takvim plodovima je što su estetski neprivlačni.
Lubenica je „hladne prirode“ i hladi tijelo
Ovo vjerovanje dolazi iz istočnjačkih medicina, no nema dokaza da lubenica fiziološki snižava tempreturu. Iako je neosporno osvježavajuća, dojam da je hladna dolazi zbog visokog sadržaja vode u velikom plodu. Zbog zakona fizike sporije se zagrijava, osim toga ima debelu koru koja izolira unutrašnjost. Mogući su još neki efekti, npr. da reflektira dio sunčeve svjetlosti zbog glatke površine ili da djeluje hladnije kad je dodirnemo vrućom rukom u vrućoj okolini. Kako god, lubenica se itekako zagrijava, samo sporije.
Topla lubenica izaziva probavne smetnje, ne smije se piti voda nakon lubenice
Obje tvrdnje jednostavno nisu točne. Topla lubenica je možda manje ukusna, a prosječna porcija lubenice sadrži više vode nego čaša, pa osobama s osjetljivim želudcem nagla konzumacija veće količine vode sa šećerom može teško pasti, a to nema veze s trovanjem.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....