Ako želite smršavjeti, bolje spavati i izbjeći probavne tegobe, trebate promijeniti jednu naviku, ključ je u tajmingu

Kasna večera mogla bi vam sabotirati i liniju i san. Stručnjaci upozoravaju kako navika da zadnji obrok pada tik pred spavanje može poremetiti probavu, podići šećer u krvi i čak promijeniti način na koji tijelo pohranjuje masnoće. A sve to, tvrde, moguće je izbjeći jednim jednostavnim potezom – pomicanjem večere na raniji sa, piše Prevention.

U današnjem ubrzanom ritmu, mirna večera u pristojno vrijeme za pronamnoge zvuči kao luksuz. Posao, obaveze i trening često guraju posljednji obrok u noć, no liječnici i nutricionisti poručuju: vrijedi pronaći način da večerate ranije.

Prema njihovim preporukama, idealno bi bilo sjesti za stol između 17 i 19 sati. To, naravno, ovisi o vremenu odlaska na počinak, ali ključno je ostaviti barem dva do tri sata razmaka između večere i spavanja. Taj razmak, objašnjava dijetetičarka Michelle Routhenstein, pomaže probavi, stabilizira šećer u krvi i doprinosi kvalitetnijem snu.

/Shutterstock

Tijelo noću sporije obrađuje glukozu, što znači da kasni obroci mogu povisiti šećer i ometati san. S tim se slaže i dijetetičarka Gretchen Zimmermann, ističući da se u noćnim satima usporava i probava općenito. Jedenje neposredno prije počinka povećava rizik od nadutosti, žgaravice i težine u želucu.

Studija objavljena u časopisu Cell Metabolism pokazala je da su oni koji su večerali u 17 sati dnevno potrošili oko 60 kalorija više od onih koji su jeli kasnije, a istodobno su osjećali manju glad. Iako su potrebna dodatna istraživanja, rana večera čini se kao jednostavna strategija za zdraviji metabolizam i kontrolu težine.

Osim toga, raniji obrok prati prirodni cirkadijani ritam tijela, smanjuje rizik od refluksa i može poboljšati kvalitetu sna. Osobama s GERB-om liječnici savjetuju da pričekaju najmanje tri sata nakon jela prije nego legnu.

Kad je riječ o izboru namirnica, preporuka je da obrok sadrži proteine, zdrave masti, ugljikohidrate, vitamine i minerale, a mediteranska prehrana – s voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i maslinovim uljem – i dalje je zlatni standard. Za lagane večernje zalogaje nutricionisti preporučuju chia puding, kivi s orasima, trešnje ili pistacije, te jogurt s bobičastim voćem.