U životu često postoji trenutak kada čovjek prvi put iskreno shvati da vrijeme nije neograničeno i da tijelo pamti sve ono što smo godinama zanemarivali. Upravo se pedesete godine života često opisuju kao razdoblje u kojem se to najjasnije osjeti, kada organizam počinje pokazivati posljedice dugogodišnjih navika, a ono što je nekad prolazilo "bez posljedica" više ne ostaje neprimijećeno.
Neprospavane noći, stres, loša prehrana, manjak kretanja i potiskivanje emocija s vremenom ostavljaju trag. Tijelo koje je nekada uspijevalo izdržati takav ritam, sada počinje tražiti promjenu.
Poznati ruski liječnik i kirurg Nikolaj Amosov bio je jedan od stručnjaka koji je isticao da pedesete nisu samo biološka prekretnica, već i psihološki trenutak suočavanja sa sobom, vrijeme kada čovjek prestaje vjerovati da je neranjiv i prvi put ozbiljnije promišlja o zdravlju, prolaznosti i vlastitim životnim izborima. Njegove riječi i danas izazivaju brojne rasprave jer su bile vrlo izravne, stroge i bez ikakvog uljepšavanja, prenosi Stil.
Neprijatelji zdravlja
"Većina bolesti je cijena za lijenost, prejedanje i neznanje", govorio je Amosov. Time je želio naglasiti da čovjek vrlo često sam, postupno, narušava vlastito zdravlje.
Prema njegovim riječima, tri ključna neprijatelja zdravlja su pretjerivanje u hrani i nezdravim navikama, nedostatak fizičke aktivnosti i zanemarivanje osnovnih principa zdravog života.
"Ljudi očekuju da ih medicina izliječi, a istodobno svakodnevno rade protiv svog organizma", isticao je.
Iako su njegove tvrdnje mnogima zvučale oštro, i danas ih mnogi liječnici potvrđuju, jer zdravstveni problemi se ne pojavljuju naglo, već su rezultat godina načina života.
U mlađoj dobi organizam često uspijeva "pokrivati" loše životne navike i održavati privid ravnoteže. Netko može biti pod konstantnim stresom, spavati nekoliko sati, hraniti se brzom i nezdravom hranom, ne baviti se tjelesnom aktivnošću, uz sve to tijelo i osoba može funkcionirati relativno normalno.
Nakon pedesete godine tijelo više nema isti kapacitet oporavka kao ranije. Energija se sporije vraća, regeneracija je slabija, a svakodnevna opterećenja postaju osjetno teža za podnijeti. U tom razdoblju češće se javljaju povišen krvni tlak, bolovi u zglobovima, višak kilograma, dijabetes, srčane tegobe, kronični umor i nesanica.
Iako se ti simptomi često tumače kao dio "normalnog starenja", stručnjaci naglašavaju da se velik dio zdravstvenih poteškoća zapravo razvija postupno, kao posljedica dugogodišnjih životnih navika.
Odsutnost fizičke aktivnosti tiho je uništavanje organizma
Jedna od najvećih pogrešaka suvremenog čovjeka gotovo je potpuna odsutnost fizičke aktivnosti. Sve više ljudi svakodnevno sjedi, vozi se automobilom, radi za računalom i provodi sate ispred televizora, dok se tijelo pritom sve manje koristi.
Kada se tijelo ne kreće dovoljno, ono postupno slabi, mišići gube snagu, cirkulacija se usporava, a organizam postaje osjetljiviji i podložniji bolestima. Upravo zato je Amosov smatrao da je tjelesna aktivnost temelj zdravlja i ključ dugoročnog očuvanja organizma.
"Vježbanje nije dodatak životu, ono je uvjet života", govorio je.
Posebno je naglašavao i važnost dosljednosti. Nije vjerovao u povremene napore ni kratkotrajnu motivaciju, već u svakodnevno kretanje, makar i u trajanju od dvadesetak minuta.
Loša prehrana
Druga velika pogreška koju je često kritizirao odnosi se na način na koji ljudi pristupaju hrani. Prema njegovim riječima, suvremeni čovjek često unosi znatno više hrane nego što mu je stvarno potrebno.
"Ljudi često jedu iz navike, stresa ili dosade, a ne zato što su gladni", upozoravao je.
Posebno nakon pedesete godine organizam sporije troši energiju, no mnogi i dalje zadržavaju iste prehrambene navike kao u mlađoj dobi, što uključuje prekomjeran unos šećera, masne hrane, kasne obroke, alkohol te industrijski prerađene proizvode.
Takve navike ne ostavljaju trenutne posljedice, ali se s vremenom postupno nakupljaju i dovode do ozbiljnih zdravstvenih problema, poput pretilosti, masne jetre, poteškoća s krvnim žilama, dijabetesa i opterećenja srca.
Pedesete kao psihološka prekretnica
Pedesete godine života donose i značajnu psihološku promjenu. Stručnjaci ističu da ovo razdoblje nije važno samo zbog fizičkih promjena, već i zbog suočavanja s prolaznošću i vlastitim životnim izborima. U tom periodu mnogi ljudi gube roditelje, mijenjaju pogled na život, preispituju prioritete i postaju svjesniji da vrijeme nije beskonačno. Upravo zato pedesete često postaju trenutak kada čovjek počinje iskrenije promatrati sebe i vlastite navike.
Neki tada prvi put odlučuju promijeniti prehranu, počinju redovito vježbati, smanjuju stres, usporavaju tempo života i češće kontroliraju svoje zdravlje.
U tom kontekstu često se citira i Amosova misao: "Tijelo može mnogo izdržati, ali ne zauvijek."
Amosov je vjerovao da ljudski organizam ima iznimnu sposobnost oporavka, ali samo ako mu se osiguraju osnovni uvjeti poput kretanja, sna, umjerene prehrane, discipline i rutine. Prema njegovu mišljenju, jedan od najvećih problema suvremenog života jest to što ljudi posljedice loših navika pokušavaju ispraviti lijekovima, umjesto promjenom načina života. Zato je često ponavljao: "Nema zdravlja bez truda."
Koliko zapravo ovisi o nama?
Jedna od njegovih najpoznatijih tvrdnji bila je da se zdravlje u velikoj mjeri oblikuje kroz svakodnevni životni stil, odnosno da oko 50 % ovisi o načinu života, 20 % o genetici, 20 % o okruženju, a tek 10 % o medicini i lijekovima.
Tom je formulom želio naglasiti da sudbina zdravlja nije u potpunosti unaprijed određena te da čovjek ima znatan utjecaj na vlastito stanje organizma. Iako genetika ima važnu ulogu, upravo svakodnevne navike često određuju dugoročno zdravlje i kvalitetu života, prenosi Stil.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....