Doktor za dugovječnost ističe: ‘Ovih pet biomarkera uvijek ukazuje na srčani udar koji će se dogoditi‘

Bolest srca rijetko se najavljuje prije nego što nastupi, ali također se ne razvija preko noći. Ona je rezultat godinama nagomilanih životnih navika, prehrambenih izbora i tihih unutarnjih procesa koji postupno povećavaju rizik bez očitih upozoravajućih znakova.

Problem je u tome što se mnoge od tih promjena događaju neprimjetno unutar tijela, mnogo prije nego što se pojave simptomi. Dobra vijest je, međutim, da se neki od tih skrivenih čimbenika rizika mogu izmjeriti putem specifičnih biomarkera, što pruža ključnu priliku za rano otkrivanje potencijalne opasnosti i poduzimanje preventivnih koraka za zdravlje srca.

Pročitajte više kako biste doznali koji biomarkeri povećavaju rizik od srčanog udara!

Dr. Vassily Eliopoulos – stručnjak za dugovječnost s diplomom medicine sa Sveučilišta Cornell te suosnivač i glavni medicinski direktor Longevity Healtha, poznat kao Dr. Vass – istaknuo je pet ključnih biomarkera koji mogu tiho povećavati rizik od srčanog udara, a svi se mogu izmjeriti kako bi se bolje procijenio rizik i na vrijeme poduzele preventivne mjere.

U videu objavljenom na Instagramu 25. ožujka, specijalist za dugovječnost ističe:

"Ako imate više od 40 godina, evo pet stvari koje se upravo sada događaju u vašem tijelu i povećavaju rizik od srčanog udara bez ikakvih simptoma. Bolest srca je tihi proces. Nema upozorenja, nema boli, nema znakova dok nešto ne pukne, a kad to osjetite, razvija se već desetljećima."

ApoB

Prema dr. Vassilyju, čestice apolipoproteina B (ApoB) stvarni su pokretači nakupljanja plaka u arterijama. ApoB je glavni protein odgovoran za prijenos svih aterogenih čestica u krvotoku, uključujući LDL i VLDL. To znači da ukupna razina LDL-a može izgledati normalno, dok je ApoB opasno povišen, što signalizira veći broj štetnih čestica u krvi i veći rizik od bolesti srca.

Naglašava: "Vaš ApoB može biti tiho povišen. ApoB čestice su pravi uzrok nakupljanja plaka i mogu biti opasno visoke dok LDL izgleda potpuno normalno."

Inzulinska rezistencija

Dr. Vassily ističe da razine šećera u krvi mogu izgledati potpuno normalno, a da je inzulinska rezistencija ipak prisutna, što je ključni pokretač mnogih metaboličkih bolesti. Napominje da je najučinkovitiji način ranog otkrivanja test inzulina natašte, marker koji se unatoč važnosti rijetko rutinski preporučuje.

Naglašava: "Možda već imate inzulinsku rezistenciju. Većina ljudi s inzulinskom rezistencijom ima potpuno normalan šećer u krvi. Jedini način da to saznate jest test inzulina natašte, koji gotovo nijedan liječnik ne naručuje rutinski."

Meki plak

Nakupljanje mekog plaka u arterijama jedan je od najčešćih okidača srčanog udara. Dr. Vassily objašnjava da se te nestabilne naslage često ne otkrivaju standardnim testovima opterećenja, koji su bolji u detekciji otvrdnutih suženja koja ograničavaju protok krvi. Za razliku od njih, meki plak možda ne smanjuje značajno protok krvi, ali mnogo je skloniji pucanju, što ga čini skrivenim, ali opasnim uzrokom iznenadnih srčanih događaja.

Navodi: "Vaše arterije možda već imaju meki plak. On obično ne ograničava protok krvi pa ga testovi opterećenja propuštaju, ali može puknuti i uzrokovati iznenadne srčane udare."

Kronična upala

Kronična upala u tijelu često je tihi početak mnogih bolesti. Prema dr. Vassilyju, markeri poput visokoosjetljivog CRP-a, homocisteina i oksidiranog LDL-a mogu pomoći u otkrivanju ranog oštećenja arterija – često mnogo prije pojave vidljivih simptoma.

Objašnjava: "Vaša kronična upala može biti mjerljivo povišena. Visokoosjetljivi CRP, homocistein i oksidirani LDL prate tiha oštećenja arterija godinama prije simptoma, a gotovo nikada nisu uključeni u osnovne pretrage."

Lp(a)

Lipoprotein(a), ili Lp(a), genetski je naslijeđena čestica slična LDL-u koja značajno povećava rizik od bolesti srca. Dr. Vassily ističe da gotovo jedna od pet osoba ima povišene razine Lp(a), što ga čini jednim od najjačih prediktora kardiovaskularnog rizika – no i dalje je jedan od najzanemarenijih i najmanje testiranih markera u rutinskim pregledima.

Objašnjava: "Vaš Lp(a) može biti genetski povišen. Jedna od pet osoba ima povišen Lp(a), jedan od najjačih prediktora bolesti srca. To je genetski i ne reagira na prehranu, a gotovo se nikada ne testira."

Dr. Vassily naglašava važnost mjerenja ovih parametara, ističući da, iako su ti procesi nevidljivi dok se odvijaju u tijelu, ipak su mjerljivi. Njihovo praćenje može vam pomoći da bolje razumijete vlastiti rizik i na vrijeme poduzmete preventivne mjere – prije nego što dođe do ozbiljnih zdravstvenih problema.