Zašto ljudi na nekim mjestima imaju tendenciju živjeti dulje? To je pitanje koje istraživači proučavaju desetljećima.
Takozvane plave zone regije su u kojima ljudi imaju neuobičajeno dug životni vijek i gdje postoji nerazmjerno visoka koncentracija devedesetogodišnjaka i stogodišnjaka.
Termin je skovan prije gotovo 20 godina, ali posljednjih godina valjanost tih tvrdnji je osporavana, a kritičari su propitivali koliko su točne samoprocjene dobi. Iznimno visoka dob stanovnika "plavih zona", tvrde oni, rezultat je lošeg vođenja evidencije ili administrativnih pogrešaka, piše Euronews.
Sada je novo istraživanje ponovno ispitalo podatke i potvrdilo da su neke od regija poznatih kao "plave zone" stvarno takve.
Studija, objavljena u časopisu The Gerontologist, istaknula je da ta područja nisu karakterizirana samo neobično velikim brojem starijih osoba, nego i iznimnim zdravljem i snagom koju mnogi od njih zadržavaju u poodmakloj dobi.
"Izvanredne tvrdnje o dugovječnosti zahtijevaju izvanredne dokaze", rekao je Steven N. Austad, koautor studije i znanstveni direktor Američke federacije za istraživanje starenja.
Prema autorima studije, da bi se neko mjesto označilo kao "plava zona", mora biti geografski definirano, s iznimno visokom koncentracijom ljudi koji su u posljednjih 150 godina živjeli najmanje 90 godina, te evidencijom koja može potvrditi rodne i umrle listove.
Dugotrajno dobro zdravlje također je važno zapažanje, dodali su, posebno u vrijeme kad se čini da se morbiditet u kasnijoj životnoj dobi širi u mnogim dijelovima svijeta.
Iako genetika može igrati ulogu, istraživanja sve više upućuju na način života, prehranu, tjelesnu aktivnost i društvenu povezanost kao središnje čimbenike dugovječnosti s niskim stopama kroničnih bolesti.
"Vjerujemo da je validacija ‘plavih zona‘ važna jer postoje vrijedne lekcije koje se mogu naučiti i inspiracija koju se može prikupiti iz načina života koji omogućuje dug i zdrav život", napisali su istraživači. "Dokumentiranje nestanka ‘plavih zona‘ može biti jednako informativno o čimbenicima načina života povezanima s lošijim zdravljem u kasnijem životu."
Ova nova analiza potvrđuje dva geografska područja gdje provjera dobi podržava njihovo označavanje kao "plave zone". Također ponovno posjećuje dva druga mjesta koja su nekoć ispunjavala kriterije, ali se više ne mogu klasificirati kao takva.
‘Plave zone‘ potvrđene znanošću
Sardinija, Italija
Sardinijska "plava zona" nalazi se u šest sela u istočno-središnjem dijelu otoka, u regiji zvanoj Ogliastra.
Tu je postotak stogodišnjaka među ljudima rođenima između 1880. i 1900. bio otprilike pet puta veći nego u ostatku Europe i tri puta veći nego na Sardiniji u cjelini. Taj se udio samo povećao od izvorne analize.
Dok globalno više žena nego muškaraca doživi 100 godina, u ovom dijelu sardinijskog otoka udio je otprilike jednak.
U "plavoj zoni" otoka istraživači su potvrdili dob svake osobe starije od 90 godina unakrsnom provjerom civilnih i crkvenih arhiva, kao i rekonstrukcijom obiteljskih genealogija kako bi isključili pogreške ili zamjene identiteta.
Ikaria, Grčka
Ikaria je mali grčki otok u Egejskom moru s populacijom od oko 8000 ljudi.
Kad je 2009. godine prvi put identificiran kao "plava zona", postotak stanovnika u dobi od 90 ili više godina bio je oko tri puta veći od nacionalnog prosjeka, a ankete su potvrdile neuobičajeno velik broj devedesetogodišnjaka i stogodišnjaka na otoku.
‘Plave zone‘ koje su to prestale biti
Okinawa, Japan
Godine 1976. prvi put je zabilježeno da japanski otok ima sedam puta veći postotak stogodišnjaka od ostalih dijelova te zemlje.
No istraživači su otkrili da stanovništvo Okinawe, za koje je 1999. potvrđeno da uključuje najdugovječnije ljude na svijetu, više ne ispunjava uvjete "plave zone".
Samo generacije rođene prije 1940. ispunjavale su kriterije; do 2006. stopa stogodišnjaka pala je na samo otprilike dvostruko više od ostatka Japana.
Otkad je prvi put označena kao "plava zona", čini se da su ratovi i masovno rastuća vesternizacija, većim dijelom povezana s dugotrajnom vojnom prisutnošću Sjedinjenih Država na otoku, narušili zdravlje otočana, navodi se u studiji.
Nicoya, Kostarika
Nicoya je još jedna "plava zona" koja se, čini se, smanjuje. Definirali su je muškarci rođeni prije 1930., od kojih su mnogi doživjeli 100. godinu. No oni rođeni nakon toga imaju manje šanse postati stogodišnjaci, zbog razloga koji još nisu jasni, prema studiji.
"Plava zona" Nicoya obuhvaća pet susjednih kantona – Santa Cruz, Carrillo, Nicoya, Nandayure i Hojancha – u sjevernom dijelu poluotoka Nicoya u Kostarici.
Do 2010. nove analize otkrile su da se izvorna "plava zona" Nicoya smanjila na otprilike četvrtinu svoje izvorne veličine, dok se novo područje iznimne dugovječnosti pojavilo u tri provincije na sjeveru Kostarike, blizu nikaragvanske granice.
Zajedničke značajke i nove ‘plave zone‘
Zajednička tema četiri klasične "plave zone" je izolacija, pokazala je studija. Sardinija, Ikaria i Okinawa zauzimaju cijele otoke ili velike dijelove otoka, dok se Nicoya nalazi na poluotoku koji je donedavno bio teško dostupan.
Prema istraživačima, ova relativna izolacija omogućila je u svakom slučaju području da razvije vlastiti jezik ili dijalekt, kao i moguću kulturnu i genetsku jedinstvenost.
Istraživači nisu samo otkrili kako se neka od ovih područja smanjuju, nego su istaknuli pojavu novih "plavih zona".
Regije kandidatkinje u Nizozemskoj, Kini i na karipskom otoku Martiniqueu trenutno prolaze kroz validaciju prije nego što mogu biti široko prihvaćene kao nove, moderne "plave zone", piše Euronews.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....