Starenje se često doživljava kao postupan proces, dolazi s godinama i polagano utječe na tijelo. No novo istraživanje otkriva da naš organizam zapravo doživljava nagle promjene u određenim životnim fazama, a ne postupno, kako smo dugo vjerovali.
Tim sa Stanford School of Medicine, predvođen dr. Michaelom Snyderom, analizirao je više od 135.000 bioloških markera kod 108 sudionika tijekom nekoliko godina. Rezultati su pokazali da 81 % molekula povezanih sa starenjem mijenja aktivnost u nelinearnim obrascima. Drugim riječima, starenje ne ide ravnomjerno, nego se događaju nagli skokovi u funkciji tijela.
Istraživači su otkrili dvije specifične dobi kada dolazi do najvećih promjena: 44 i 60 godina. U tim fazama života tijelo pokazuje značajne promjene u metabolizmu, obradi alkohola i kofeina, te u funkcijama kardiovaskularnog i imunosnog sustava, piše Mirror.
Promjene u metabolizmu i fiziologiji
Nelinearni obrasci starenja utječu na brojne funkcije tijela: metabolizam (tijelo postaje manje učinkovito u preradi hrane i energije), kardiovaskularni sustav (rizik od bolesti srca i krvnih žila naglo raste, osobito nakon 60. godine), imunosni sustav (otpornost tijela na infekcije može se smanjiti, što objašnjava povećanu osjetljivost starijih osoba), te na probavu i apsorpciju hranjivih tvari (obrada alkohola i kofeina postaje sporija, a tijelo teže regulira šećer u krvi i masnoće).
Utjecaj životnog stila
Lifestyle faktori igraju ključnu ulogu u ovom procesu. Srednja dob često donosi povećanu konzumaciju alkohola, što dodatno opterećuje jetru i probavni sustav. Veći stres i manjak sna negativno utječu na kardiovaskularno zdravlje i imunosni sustav. Promjene u prehrambenim navikama i manjak hranjivih tvari mogu pogoršati fiziološke promjene.
Stručnjaci naglašavaju da su ove dobne faze prilika da se uvedu preventivne mjere, poput promjena prehrane, povećane fizičke aktivnosti i upravljanja stresom, kako bi se ublažile nagle promjene u tijelu.
Istraživanje nelinearnog starenja ima brojne praktične implikacije
Prevencija kroničnih bolesti: prepoznavanjem kritičnih dobnih razdoblja liječnici mogu pravovremeno intervenirati u sprječavanju bolesti srca, dijabetesa ili metaboličkih poremećaja. Personalizirane terapije: kompanije mogu razviti tretmane koji su ciljano prilagođeni tim životnim fazama. Praćenje životnih navika: ljudi bi mogli prilagoditi svoje dnevne rutine, uključujući prehranu, vježbanje i san, kako bi ublažili negativne učinke naglih promjena.
Zašto su 44. i 60. godina posebno kritične?
Iako istraživanje nije identificiralo točan uzrok ovih naglih promjena, pretpostavlja se da kombinacija hormona, smanjenog kapaciteta stanica i životnih navika doprinosi ovom fenomenu. Primjerice: oko 44. godine tijelo počinje proizvoditi manje hormona rasta i testosterona, što utječe na mišićnu masu i metabolizam. Oko 60. godine dolazi do prirodnog smanjenja funkcije bubrega i jetre, što otežava regulaciju šećera i eliminaciju toksina.
Što ovo znači za prosječnu osobu?
Ljudi često doživljavaju starenje kao neizbježnu i postupnu promjenu. Ipak, ovo istraživanje pokazuje da postoje prijelomni trenuci koji mogu dramatično utjecati na zdravlje. Svjesnost o ovim fazama života može pomoći ljudima da prate svoje zdravlje i redovito odlaze na preventivne preglede, uvedu prilagođene prehrambene i životne navike u srednjoj i starijoj dobi, te da bolje razumiju zašto se neki simptomi pojavljuju naglo, a ne postupno, piše Mirror.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....