Nova studija pokazuje da je važno ozbiljno shvatiti opstruktivnu apneju u snu već sada – jer bi kasnije mogla utjecati na rizik od demencije i Alzheimerove bolesti.
Prema studiji, umjerena do teška opstruktivna apneja u snu povezana je s većim rizikom od pojave novih mikrokrvarenja u mozgu.
„Cerebralna mikrokrvarenja česta su pojava u mozgu starijih osoba“, rekao je dr. Jonathan Graff-Radford, profesor neurologije na Medicinskom fakultetu Mayo Clinic u Rochesteru, Minnesota, koji nije sudjelovao u istraživanju, prenosi CNN.
Mikrokrvarenja se povećavaju s godinama, a osobama koje ih imaju prijeti nešto veći rizik od budućih moždanih udara i bržeg kognitivnog propadanja, rekao je Graff-Radford. „Sve što povećava mikrokrvarenja važno je za starenje mozga“, dodao je.
Još dokaza za liječenje apneje u snu
Opstruktivna apneja u snu stanje je u kojem dolazi do blokade dišnih puteva zbog slabih, teških ili opuštenih mekih tkiva, što prekida disanje tijekom sna. Ovo se stanje razlikuje od centralne apneje u snu, kod koje mozak povremeno „zaboravi“ poslati signal tijelu da diše.
Postoji nekoliko načina liječenja opstruktivne apneje u snu, uključujući oralne aparate koji drže grlo otvorenim tijekom sna, redovito korištenje CPAP-a ili sličnih uređaja te kirurške zahvate.
Studija ima snažnu metodologiju i trebala bi naglasiti važnost probira (screeninga) za apneju u snu liječnicima, a pacijentima važnost liječenja, rekao je dr. Rudy Tanzi, profesor neurologije na Harvard Medical School i direktor Jedinice za istraživanje genetike i starenja u bolnici Massachusetts General Hospital u Bostonu, koji također nije sudjelovao u istraživanju.
„Nemojte to ignorirati. Poduzmite nešto“, rekao je. „Ne radi se samo o neposrednom riziku od krvarenja u budućnosti, nego i o kasnijem riziku od Alzheimerove bolesti“, piše CNN.
Nezbrinjavanje opstruktivne apneje u snu je „dvostruki udarac“, rekao je Tanzi. Nedostatak kvalitetnog sna – što je čest problem kada je disanje noću poremećeno – povezan je sa starenjem mozga, a mikrokrvarenja koja se mogu pojaviti dodatno mogu povećati rizik od demencije kasnije u životu.
Studija, objavljena u utorak u časopisu JAMA Network Open, promatračkog je tipa, što znači da može pokazati povezanost između opstruktivne apneje u snu i mikrokrvarenja, ali ne može dokazati da jedno izravno uzrokuje drugo. Daljnja istraživanja trebaju ispitati može li liječenje apneje u snu spriječiti pojavu mikrokrvarenja.
Meka tkiva blokiraju prolaz zraka
Opstruktivna apneja u snu je poremećaj disanja koji se javlja tijekom spavanja, a karakterizira ga ponavljano djelomično ili potpuno zatvaranje gornjih dišnih putova. Do toga dolazi zato što se mišići ždrijela i jezika tijekom sna previše opuste, pa meka tkiva blokiraju prolaz zraka. Disanje se tada privremeno zaustavlja ili znatno oslabi, što uzrokuje pad razine kisika u krvi i kratka buđenja mozga, često bez svjesnog sjećanja osobe da se to dogodilo. Ta se buđenja mogu ponavljati desetke ili čak stotine puta tijekom jedne noći, ozbiljno narušavajući kvalitetu sna.
Najčešći simptom opstruktivne apneje u snu je glasno, kronično hrkanje koje se javlja gotovo svake noći. Hrkanje je često nepravilno i isprekidano, a prati ga tišina tijekom koje osoba zapravo ne diše, nakon čega slijedi naglo, bučno hvatanje zraka, gušenje ili frktanje. Ti prekidi disanja najčešće su uočljivi partneru ili ukućanima, dok sama osoba često nije svjesna problema. Osobe s opstruktivnom apnejom mogu se tijekom noći često buditi s osjećajem gušenja, nedostatka zraka ili stezanja u prsima.
Posljedice najizraženije tijekom dana
Posljedice noćnih poremećaja disanja najizraženije su tijekom dana. Unatoč dovoljno sati provedenih u krevetu, san nije obnavljajući, pa se javlja izražen dnevni umor i pospanost. Osobe se često osjećaju iscrpljeno već ujutro, imaju osjećaj „teške glave“, a česte su i jutarnje glavobolje zbog smanjenog dotoka kisika tijekom noći. Koncentracija je smanjena, pažnja kratkotrajna, a pamćenje slabije, što može negativno utjecati na radnu učinkovitost, učenje i svakodnevno funkcioniranje. Nije rijetko ni nenamjerno drijemanje tijekom dana, pa čak i u opasnim situacijama poput vožnje.
Opstruktivna apneja u snu često utječe i na raspoloženje te na mentalno zdravlje. Zbog kroničnog nedostatka kvalitetnog sna mogu se pojaviti razdražljivost, nervoza, tjeskoba i simptomi depresije. Osobe mogu imati smanjenu toleranciju na stres, nagle promjene raspoloženja i općenito lošiju emocionalnu stabilnost. Često se javlja i pad libida te problemi sa seksualnom funkcijom, osobito kod muškaraca, što dodatno može utjecati na kvalitetu života i partnerske odnose.
Ako se ne liječi, može biti opasna
Dugoročno neliječena opstruktivna apneja u snu ima ozbiljne posljedice za cijeli organizam, a posebno za kardiovaskularni i živčani sustav. Ponavljani padovi kisika u krvi i stalna noćna buđenja aktiviraju stresne mehanizme u tijelu, što povećava rizik od visokog krvnog tlaka, srčanog udara, srčanih aritmija i moždanog udara. Mozak je osobito osjetljiv na kronični manjak kisika, pa se s vremenom povećava rizik od kognitivnog propadanja, problema s pamćenjem, demencije i Alzheimerove bolesti. Također je zabilježena veća učestalost sitnih mikrokrvarenja u mozgu kod osoba s umjerenom do teškom apnejom.
Dijagnoza opstruktivne apneje u snu postavlja se na temelju kliničkih simptoma i objektivnih pretraga spavanja. Zlatni standard je polisomnografija, cjelonoćno snimanje spavanja u laboratoriju, tijekom kojeg se prate disanje, razina kisika, rad srca, moždana aktivnost i pokreti tijela. U blažim ili jasno izraženim slučajevima mogu se koristiti i kućni testovi spavanja. Težina bolesti procjenjuje se prema broju apneja i hipopneja po satu sna, a ta je procjena ključna za odabir odgovarajućeg liječenja.
Liječenje opstruktivne apneje u snu ovisi o težini poremećaja i individualnim karakteristikama osobe. Najdjelotvornija terapija za umjerenu i tešku apneju je CPAP uređaj, koji tijekom spavanja održava dišne putove otvorenima pomoću stalnog protoka zraka pod blagim tlakom. Kod blažih oblika mogu pomoći oralni aparati koji pomiču donju čeljust i jezik prema naprijed. U nekim slučajevima preporučuju se kirurški zahvati na nosu, mekom nepcu ili čeljusti. Promjene životnih navika, poput smanjenja tjelesne težine, izbjegavanja alkohola i sedativa prije spavanja te spavanje na boku, također imaju važnu ulogu u ublažavanju simptoma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....